Na usamljeni grob na Vranu djevojke hodočaste još od 19. stoljeća. Nerijetko izdaleka, samo da se pomole Bogu. Poznato je da su dolazile i muslimanske djevojke. O Divi franjevci na Šćitu nisu našli nikakav trag ni u povijesti svetaca ni u franjevačkim kronikama. Zbog toga su branili hodočastiti k tome grobu. Franjevci su pozvali iz Zagreba dr. Ćiru Truhelku, povijesničara i arheologa, da provjeri tko je u grobu pokopan. Ćiro Truhelka otvorio je grob i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade Dive.
Pod jednostavnom spomen pločom na čijem čelu je bio drveni križ i koji je bio ograđen drvenom ogradom počivala je djevojka dobi 16-17 godina. Prema kostima lica i tijela znanstvenik zaključuje da je bila izvanredne ljepote. Kasnije je na grob postavljen veliki kameni stećak koji se na njemu nalazi i danas. Svake godine, na prvu nedjelju u srpnju, na Divnom grobu, služi se sv. misa.
Legenda o Divi Grabovčevoj
Diva je živjela u Rami u vremenu turske vladavine na ovi prostorima. Kao kći roditelja Luke i Luce Grabovac koji dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pažnjom svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijeloga kraja. Pričalo se kako Rama nikada nije vidjela tako lijepu djevojku kao Divu.
Kao djevojčica, privlačila je pozornost svojom bistrošću i mudrošću. Kad je bila dovoljno odrasla roditelji je šalju na čuvanje stada ovaca s ostalim pastirima na planinu Radušu gdje pored njih nailazi turski mladić Tahirbeg s Kupresa i odmah je zapazio lijepu djevojku. Od tada je često tražio razlog da dođe u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Kako je vrijeme prolazilo, Tahirbeg se zaljubljuje u djevojku i jednom prilikom ju je zaprosio. Diva, koje je prema legendi bila izrazito pobožna i odana katoličkoj vjeri, tu prošnju odbija jer se ne želi udati za Turčina.
O toj prošnji ispričala je roditeljima, koji su je podržali u njezinome stavu. Drugi pokušaj prosidbe, na koju je Tahirbeg poslao svoje izaslanike i darove, Diva, a i njeni roditelji dali su isti odgovor. Ljutit i uvrijeđen zbog ponovnog odbijanja njegove prosidbe, Tahirbeg je vrebao priliku kako bi oteo djevojku i na silu je doveo sebi za ženu. Diva je izbjegavala izlazak iz kuće zbog straha od otmice, ali kad je došlo proljeće i vrijeme odlaska na planinu zbog ispaše stada, Divini roditelji su zamijenili ispašu sa svojim kumom Arslanagom i umjesto da ide na Radušu, Divu šalju na Vran. Nakon što joj se izgubio svaki trag, Tahirbeg šalje svoje sluge da špijuniraju i nađu gdje se djevojka sklonila. Poslije nekog vremena, sluge pronalaze mjesto gdje se Diva nalazi i kazuju svome gospodaru gdje je.
Tahirbeg sa svojim slugama odlazi na Vran s odlukom da se pod svaku cijenu „dokopa“ djevojke. Kad je našao Divu, pokušao ju je silovati, ali se djevojka borila i tako naljutila nasilnika koji je ubija nožem. Nakon što ju je ubio, na mjesto zločina stiže i Arslanaga, kum obitelji Grabovac i osvećuje djevojku. Diva je pokopana na Kedžari, mjestu gdje je ubijena.
Legenda je zabilježena u knjizi „Djevojački grob“, koju je objavio Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Lik Dive pojavljuje se još u književnim djelima Ivana Aralice, Dubravka Horvatića, fra Blage Karačića i Vlade Kudića. Uz lik Dive se snažno vežu biblijski motivi, a Diva je prikazana kao mučenica i svetica. Djevojka koja je dala svoj život kako bi očuvala svoju vjeru i čast.
Sadašnjost
Hrvatski narod je, još od doba turske vladavine, mnogo puta stavljen na kušnju. Mnogo puta suočen s raznim ‘Tahirbegovima’. U susretu s Tahirbegom Diviadolazi u iskušenje kao Isus kad mu đavo nudi sve da mu se pokloni. Razodijevanje i razapinjanje također asocira na Isusovu smrt.
Priča o životu i smrti Dive Grabovčeve je povijesna istina hrvatskog puka kroz stoljeća i sadašnjost. Diva Grabovčeva je svojevrsna moralna vertikala kojoj trebamo težiti, jer, što ostane od čovjeka koji se odrekne vjere, običaja, jezika, časti i principa?
Hrvatske majke stoljećima uče dijecu da je jedini ponos njihova vjera i poštenje, i to im nitko ne može oteti. Za tu vjeru i čast hrvatski narod žrtvovao je mnoge živote, a borba još uvijek traje i traje…
Prema legendi, posljednje Divine riječi bile su: “Ja ti ne mogu dati ono što ti nemaš” (dušu – Tahirbegu). Zaslijepljen bijesom – ubija ju. No, Diva ga nije proklela. Diva mu je oprostila. Jer, ona je uspjela u svom naumu da sačuva sebe onakvu kakva se Bogu htjela svidjeti.
Blidinje.NET/dnevnik.ba
