U Tomislavgradu je 9.svibnja iznenada preminuo dr. Ivan Bagarić, ravnatelj Doma zdravlja Tomislavgrad.
Komemoracija za dr. Ivana Bagarića održati će se u subotu 11. svibnja 2019. godine u 11:00 sati u kino dvorani u Tomislavgradu. Nakon komemoracije, u 15:00 sati počinju sprovodi obredi na groblju u Mesihovini, nakon kojih će biti služena sveta misa zadušnica u crkvi sv. Petra i Pavla u Mesihovini. Obavještavaju se naši sugrađani koji nemaju osiguran prijevoz a žele danas otići na posljednji ispraćaj dr. Ivanu Bagariću u Mesihovinu (sahrana je u 15:00 sati) da to mogu učiniti dolaskom kod Doma zdravlja Tomislavgrad, gdje će već od 13:30 sati čekati bus. Prijevoz je, naravno, besplatan.
Osmrtnicu pogledajte na linku OVDJE
UMRO JE ČOVJEK ( Piše: Fra Mario Knezović)
I tako to, onaj trenutak kad ostanem bez riječi, a znaju ljudi da nisam takav. Ostadoh bez riječi na vijest o iznenadnoj smrti Ivana Bagarića, čovjeka. Stavih iza imena samo čovjeka, dobra čovjeka. Bio je on puno toga i muž i otac i liječnik i humanitarac i profesor i ravnatelj i saborski zastupnik i ratnik iii… Onda kad ne imadoh riječi poslužih se svojim arhivom i nađoh emisiju u kojoj je bio mojim gostom 28. kolovoza 2009. U emisji Agape na Radiopostaji Mir Međugorje. Tu on reče kako je odrastao bez oca, on i njegov pognuli brat-hrvatski branitelj, njegova majka i obitelj stričeva. Tu on reče što mu znači vjera, Sveta misa, poštenje, ljudskost, križ. Umro je Čovjek. Mi tako olako kažemo bit će netko drugi, zamijenit će ga netko. Ne ide to tako. Umro je Čovjek. Funkcije se mogu zamijeniti, ali ne može se zamijeniti nečije Čovještvo. Ivane, prijatelju, nedostajat ćeš. Tvoj stil života u kojem si pomjerao granice će nedostajati. Bog ti dao vječnost! Umro je Čovjek!
P.s. Poslušajte kratki isječak od 2 minute iz emisije! https://www.facebook.com/857664961021996/videos/303221557261595/?t=69
Ivan Bagarić (Mesihovina, Tomislavgrad, 11. studenog 1961. – Tomislavgrad, 9. svibnja 2019.), bio je hrvatski političar i liječnik. Član HDZ-a RH i HDZ-a BiH. Na prvim slobodnim izborima održanim 1990. u BiH izabran je za zastupnika u Parlament BiH (Vijeće općina). Dragovoljac je Domovinskog rata, član GSS RH i načelnik Ratnog saniteta HVO-a. Od 2003. do 2011. bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Trenutno je obnašao dužnost ravnatelja Doma zdravlja u Tomislavgradu.
Bagarić je rođen u Mesihovini kod Tomislavgrada, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Medicinu je završio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je na temu “Medicinska služba Hrvatkog vijeća obrane kao model organizacije ratnog zdravstva” na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na temu “Kvaliteta zdravstvene skrbi nakon primarne artroplastike kuka” na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Bagarić se politički aktivirao u samom početku demokratskih promjena (ranije nije bio politički angažiran) te je bio sudionik prvog sabora HDZ-a (Zagrebu, Lisinski 1990.). Iste godine je na prvim slobodnim višestranačkim izborima izabran za zastupnika u Parlament BiH (Vijeće općina), a kasnije 1995. i u Parlament ustavotvorne skupštine BiH. Za vrijeme Domovinskog rata obnašao je dužnost zapovjednika ratnog zdravstva (načelnik Glavnog sanitetskog stožera HVO-a) u Mostaru. Osobito se s kolegama dr. Ivanom Šarcem, dr. Radoslavom Juriljem, dr. Tonijem Kolakom, dr. Jadrankom Barišićem, dr. Tugomirom Gverićem, dr. Markom Radošem i drugima istaknuo u organizaciji ratnih bolnica diljem BiH te humanitarnom radu kada je s prof. dr. Slobodanom Langom, Antom Damjanovićem i Brankom Čulom pokrenuo humanitarnu pomoć za Srednju Bosnu, kada je dopremljena pomoć enklavi i narodu u Lašvanskoj dolini (poznatijom pod nazivom “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrnu”).
Bagarić je pokrenuo gradnju bolnice u Novoj Biloj na način da je pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu predložio da bude pokrovitelj izgradnje, što je Tuđman prihvatio. Također, s Ivanom Šarcem, Slobodanom Langom, Andrijom Hebrangom, Jurajem Njavrom, Ivicom Kostovićem i drugima pokrenuo je i osnivanje Medicinskog fakulteta u Mostaru i kasnije bio jedan od matičara fakulteta.
Godine 2003. izabran je u Hrvatski sabor (11. izborna jedinica) gdje je obnašao dužnost zastupnika u dva mandata (2003.-2011.). Njegovim zaslugama Vlada Republike Hrvatske je u vrijeme Ive Sanadera, izdvojila sredstva za dovršetak izgradnje Kliničke bolnice u Mostaru te sredstva (300 milijuna kuna) za izgradnju Sveučilišnog kampusa u Mostaru.
Također, Bagarić je zaslužan i za potpisivanje međudržavnog sporazuma između RH i BiH kojim je riješen status stradalnika (poginulih, ranjenih i zatočenih) HVO-a. Kasnije je za vrijeme vlade Jadranke Kosor, pokrenuo donošenje Strategije i Zakona o odnosima RH i Hrvata izvan RH te Deklaracije o potpori hrvatskom narodu u BiH i BiH na putu u EU. Kao posljedica spomenute strategije i zakona, organiziran je Državni ured za Hrvate izvan RH (kao operativno tijelo Vlade RH) i Savjet za Hrvate izvan RH (savjetodavno tijelo Vlade RH).
Bagarić je pokrenuo gradnju bolnice u Novoj Biloj na način da je pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu predložio da bude pokrovitelj izgradnje, što je Tuđman prihvatio. Također, s Ivanom Šarcem, Slobodanom Langom, Andrijom Hebrangom, Jurajem Njavrom, Ivicom Kostovićem i drugima pokrenuo je i osnivanje Medicinskog fakulteta u Mostaru i kasnije bio jedan od matičara fakulteta.
Godine 2003. izabran je u Hrvatski sabor (11. izborna jedinica) gdje je obnašao dužnost zastupnika u dva mandata (2003.-2011.). Njegovim zaslugama Vlada Republike Hrvatske je u vrijeme Ive Sanadera, izdvojila sredstva za dovršetak izgradnje Kliničke bolnice u Mostaru te sredstva (300 milijuna kuna) za izgradnju Sveučilišnog kampusa u Mostaru.
Također, Bagarić je zaslužan i za potpisivanje međudržavnog sporazuma između RH i BiH kojim je riješen status stradalnika (poginulih, ranjenih i zatočenih) HVO-a. Kasnije je za vrijeme vlade Jadranke Kosor, pokrenuo donošenje Strategije i Zakona o odnosima RH i Hrvata izvan RH te Deklaracije o potpori hrvatskom narodu u BiH i BiH na putu u EU. Kao posljedica spomenute strategije i zakona, organiziran je Državni ured za Hrvate izvan RH (kao operativno tijelo Vlade RH) i Savjet za Hrvate izvan RH (savjetodavno tijelo Vlade RH).
