Duhan je više od dva stoljeća bio dominantna poljoprivredna kultura u Bosni i Hercegovini, posebno na jugu naše zemlje. Međutim, kako u Hercegovini nema otkupnih stanica, proizvođači duhana snalaze se na razne načine, neki uzgajaju duhan za vlastite potrebe, a nešto se proda i u sivoj zoni, piše N1.
Zatvaranjem duhanske stanica u Stocu, Hercegovina je ostala bez službenog mjesta za zakoniti otkup duhana. Iako je njegova proizvodnja nezakonita, mnogi ga i dalje uzgajaju, ali sa strepnjom. Ukidanjem duhanskih stanica hercegovačkim uzgajivačima duhana onemogućeno je da se registruju kao uzgajivači, čime su dovedeni u nezavidnu poziciju: da li počupati svoje duhanske zasade ili duhan prodavati na crno. Mnogi u Hercegovini okrenuli bi se proizvodnji duhana i lijepo zarađivali, a država bi profitirala na posredan način ukoliko bi se odredila otkupna cijena koja bi garantovala profitabilnost smatraju proizvođači duhana, koji ne žele da se na njih gleda kao na krijumčare i švercere. “Posadio sam šest tisuća duhana, ali je problem s otkupom jer na našim krajevima nema otkupnih stanica, ulaganja nisu velika, ali ovako kad nema otkupnih stanica na rubu je isplativosti. Ako se pojave te otkupne stanice mislim da će zaživiti duhan ponovo kao što je bilo prije 50 godina”, kaže jedan od uzgajivača.
Međutim sve više Hercegovac odlučuje se na uzgoj duhana, no pitanje je ima li prosperiteta i budućnosti u njegovom uzgoju. Do odgovora na ovo pitanje pokušalo se doći na znanstveno-stručnoj konferenciji pod nazivom “Duhan u BiH – jučer, danas, sutra”.
“Mislim da duhan treba vratiti u potpuno legalnu proizvodnju, jer 80 posto domaćinstava je od toga živjelo. U konačnici, mnogi od nas su se školovali na bazi duhana jer nije bilo drugog izlaza. Ja procjenjujem da ga treba vratiti, malo modernizirati i cijenim da bi se oko pet tisuća domaćinstava vratilo na proizvodnju duhana, ne bi trebali ići kopati jarke po Austriji i Njemačkoj”, tvrdi profesor Jakov Pehar.
S obzirom na to da je duhan uvijek bio, ostao i bit će pitanje monopola, pitanje države, bit će potreban sinergijski odnos s vlašću u BiH kako bi revitalizirali hercegovački tip duhana, smatra direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković.
“Bilo bi značajno vratiti ga, ne u onim količinama koje su nekada bile, ali da to bude jedan siguran izvor prihoda u ruralnim područjima, u kojima se on tradicionalno proizvodi”, objašnjava Ivanković. Usprkos nepostojanju zakonske regulative i ugašenim otkupnim duhanskim stanicama, proizvođači ne planiraju odustati, naprotiv, sljedećih godina kažu sadit će još više duhana i insistirat će na donošenju zakona kojim bi se njegova proizvodnja u Hercegovini legalizirala.
