Iz Slovenije u Hrvatsku stižu tone švercane ambalaže, tvrdi anonimni djelatnik koji radi na otkupu prazne ambalaže u Hrvatskoj, piše Novi list.
“Poštovani ministre Dobroviću, kao zaposlenik na radnom mjestu otkupa povratne ambalaže od građana, svjedočim sve većim protuzakonitim radnjama od strane slovenskih građana, kao i građana Hrvatske koji organizirano u našu zemlju prevoze sve veće količine ambalažnog otpada iz Slovenije. Prema provjerenim informacijama iz prve ruke s terena, na cijelom pojasu uz granicu prema Sloveniji, od Istre do Međimurja, preko granice u našu zemlju ulazi ambalažni otpad. Posebno velike količine predaju se u Zaprešiću i Samoboru. To je tako dobro uhodan posao, da se dovoze već zapakirane vreće s točnom količinom ambalaže, prebrojenom i zapakiranom u Sloveniji. Kriminal se toliko dobro uhodao da su se i ugostiteljski objekti iz Slovenije uključili u posao. I osobni automobili, kombi-vozila, kamioni, nesmetano prelaze granicu jer nema carine”, stoji u pismu koje je Novi list, ali i ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, primio od anonimnog djelatnika na otkupu prazne ambalaže u Hrvatskoj, za koju se isplaćuje povratna naknada od pola kune po komadu
Za proizvođače pića i napitaka iz Slovenije, ali i drugih država – BiH, Srbije i ostalih, ne postoji ograničenje, odnosno zabrana stavljanja etikete na ambalažu na kojoj stoji oznaka hrvatske povratne naknade od 0,50 kuna. Tako proizvođači piva, mineralne vode i ostalog iz Slovenije na svoje proizvode za tamošnje, ali i hrvatsko tržište, stavljati mogu istu etiketu, pri čemu potrošač u Sloveniji neće u cijeni proizvoda platiti povratnu naknadu, niti će proizvođač uplatiti ekološku naknadu za zbrinjavanje te ambalaže u Hrvatskoj.
Organizirano, u velikim, neograničenim količinama, prazna ambalaža proizvoda kupljenih u Sloveniji stiže u Hrvatsku, i donosiocima se u trgovinama plaća povratna naknada od 50 lipa. To znači da na svakih tisuću boca, odnosno limenki, zaraditi mogu po 500 kuna. Ambalaža dolazi i iz Srbije i BiH, no u mnogo manjim količinama, budući da, za razliku od Slovenije, na tamošnjim tržištima nema velike proizvodnje pića i napitaka i za hrvatsko tržište.
Slovenci, s druge strane, proizvode velike količine piva, mineralne vode, vode i drugih napitaka koje izvoze i u Hrvatsku, a na sve što proizvedu stavljaju istu etiketu – s povratnom naknadom od pola kune. To znači da, hipotetski, sve ono što popiju Slovenci, a proizvodi se i za hrvatsko tržište, može prazno doći u Hrvatsku po povratnu naknadu.
Fond za zaštitu okoliša će ovu godinu prvi put završiti u minusu, od čak 750 milijuna kuna, pri čemu velik dio novca odlazi na isplaćivanje povratne naknade za ambalažu. Zanimljivo je da je do prije godinu dana bilo propisano da jedna osoba može vratiti najviše 80 komada prazne ambalaže po dolasku, no to je tada izmijenjeno, tako da je povrat ambalaže godinu dana bio neograničen. Iz Ministarstva Slavena Dobrovića i Fonda za zaštitu okoliša Novom listu odgovaraju da su u studenom ove godine ponovno uveli ograničenje na 80 komada, o čemu su prodavatelji obaviješteni.
Nakon upita Novog lista o švercu ambalaže iz Slovenije, poslanog u četvrtak prošle godine, odgovoreno je iz kabineta ministra Dobrovića da je pokrenuo akciju provođenja nadzora nad ulaskom ambalaže u Hrvatsku, a od ugovornih prodavatelja koji ambalažu preuzimaju zatraženo je da zapisuju i dostavljaju Fondu registarske oznake vozila potrošača koji su im sumnjivi. Hoće li se trgovci toga pridržavati, i imaju li kapacitete za to, teško je znati.
“Ministar Slaven Dobrović je upoznat s navedenom problematikom. Odmah po zaprimanju informacija je zatražio od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i ostalih nadležnih službi, provjeru navoda te poduzimanje odgovarajućih koraka. Fond je održao sastanak s predstavnicima Uprave za granicu MUP-a u svrhu provođenja nadzora nad prekograničnim prometom otpadne ambalaže od pića označenog sustavom povratne ambalaže. Fond je od svojih ugovornih prodavatelja koji preuzimaju otpadnu ambalažu od pića zatražio da zapišu i dostave Fondu registarske oznake vozila potrošača za koje su posumnjali da su im dostavili na otkup otpadnu ambalažu koja nije prijavljena Fondu i za koju nije obračunata naknada gospodarenja otpadnom ambalažom.
Također, Fond je u studenom donio izmjene i dopune upute o postupanju s otpadnom ambalažom u sustavu povratne naknade kojom je određeno da je prodavatelj dužan preuzeti od potrošača otpadnu ambalažu od pića sa ili bez čepa u količini do 80 otpadnih ambalažnih jedinica dnevno po pojedinom potrošaču, te su o tome obaviješteni prodavatelji. Aktivno se nastavlja raditi na rješavanju ove problematike te ćemo vas pravovremeno izvijestiti o daljnjim koracima”, stoji u objedinjenom odgovoru Ministarstva i Fonda.
Djelatnik na otkupu ambalaže, uvjeren je da je unatrag godinu dana, dok nije bilo ograničenja za broj boca i limenki za koje donosioc može tražiti povratnu naknadu, bila riječ o “sprezi”. U Ministarstvu i Fondu to ne komentiraju, dok ne odgovaraju niti na pitanje što će biti poduzeto oko toga da se proizvođačima pića i napitaka u Sloveniji i drugdje zabrani da za vlastita tržišta imaju istu etiketu, kao i za hrvatsko tržište, pa tamo prodane boce i limenke kod nas mogu biti roba na prodaju, koja Hrvatsku skupo košta. Kako je prije nekoliko dana već pisao Novi list, na zbrinjavanje ambalažnog otpada – plastičnih boca prije svega, troši se puno više nego što je plaćeno naknada, i to iz novca koji su platili drugi proizvođači – stakla, guma, električnih aparata i slično.
Činjenica je da u sustav stalno dolaze i boce iz drugih država.
“U Sloveniji se kupcima na blagajnama ne naplaćuje povratna naknada. Slovenski građani i šverceri ambalaže iz Slovenije, prevoze u Hrvatsku ambalažu na koju nije naplaćena povratna naknada, tu je predaju i uzimaju novce, a građani Hrvatske iz državnog proračuna plaćaju zbrinjavanje ambalaže iz Slovenije”, piše djelatnik na povratu ambalaže Dobroviću, uz prijedlog ministru da na mjestu predaje ambalaže ubuduće donosioci te ambalaže dokažu da je ona kupljena u Hrvatskoj. Isti model dokazivanja porijekla ambalaže koristili su, navodi, trgovački centri u Sloveniji kad su preuzimali ambalažu.
“Nadležna ministarstva Hrvatske i Carina od proizvođača iz Slovenije moraju, također, zatražiti da na ambalaži koja će ostajati na slovenskom tržištu ne otiskuju oznaku »povratna naknada 0,50 kuna. Treba napraviti i inspekcijski nadzor, ali da pritom vaši inspektori razgovaraju s radnicima koji preuzimaju ambalažu, uz jamstvo anonimnosti, a ne uz kavu s voditeljima centara koji preuzimaju ambalažu”, predlaže djelatnik Dobroviću.
Hoće li ga ministar poslušati, pokazat će vrijeme.
Izvor: croenergo.eu
