Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne je utemeljila Javno poduzeće Park prirode Blidinje za upravljanje zaštićenim područjem ukupne površine 358 km². Park prirode Blidinje se prostire područjem triju županija: Županije Zapadnohercegovačke, Hercegovačko-neretvanske i Hercegbosanske županije. Administrativno središte Javnog poduzeća Park prirode Blidinje smješteno je u Masnoj Luci, općina Posušje. Također je izrađen Prostorni plan za područje Parka prirode Blidinje (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). U tom su strateškom dokumentu precizno opisane opće značajke Parka prirode te određeni ciljevi i zadatci dugoročnog razvoja, zaštite i unaprjeđenja prostora. Razrađena je i koncepcija razvoja i zaštite prostora, program uređenja zona i lokaliteta, detaljan program za zaštitu krajobraza, rješenje prometnih problema, smjernice za rješavanje vodoopskrbe i odvodnje, itd. Nakon gašenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne financiranje Javnog poduzeća Park prirode Blidinje preuzimaju tri županije/kantona na čijem prostoru djeluje. U periodu od osnivanja do 2005. godine provedene su najvažnije aktivnosti za normalno funkcioniranje Parka. U tom vremenskom razdoblju Javno poduzeće Park prirode Blidinje je zapošljavalo do 22 djelatnika. Formirana je i radna jedinica od 8 djelatnika koji su vlastitim radom u najvećoj mjeri izgradili temeljnu infrastrukturu: rekonstruiran je i obnovljen planinarski dom u Risovcu, završeni su osnovni radovi na novoj upravnoj zgradi u Masnoj Luci, izgrađena su hranilišta i pojilišta za divljač, stavljen je ski-lift u funkciju i dr. Formirana je nadzorna služba koja je zaustavila krivolov i bespravnu sječu šume. Financijskim slabljenjem županija/kantona i gašenjem nekih izvora financiranja doveli su Park prirode Blidinje nakon 2005. godine do velikih poteškoća u njegovom funkcioniranju, a može se reći kako zadnjih nekoliko godina u organizacijskom smislu Javno poduzeće Park prirode Blidinje više nije bilo operativno u smislu upravljanja prirodnim resursima. Nažalost zbog nedostatka sustavnog financiranja i loše koordinacije između razina vlasti, nakon dvadeset godina od osnivanja, Park prirode Blidinje postoji samo na papiru.
2. Legislativa zaštite prirode
Bosna i Hercegovina kao tranzicijska zemlja sa svojim velikim problemima u poslijeratnom razdoblju vrlo teško stvara uvjete za održivi razvitak i integralno upravljanje prirodom i okolišem. Sadašnji politički ustroj ne daje mogućnost za brzi reformski put na polju zaštite prirode i okoliša bez obzira na stručnu i financijsku pomoć raznih organizacija Europske unije. Na razini države Bosne i Hercegovine odnosno Vijeća ministara postoji formiran Sektor zaštite okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovina i ekonomskih odnosa. U Bosni i Hercegovini je upravljanje prirodom i okolišem podijeljeno na dva entitetska ministarstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH je nadležnost upravljanja prirodom i okolišem podijeljena između federalnih i županijskih vlasti. Trenutni zastoj u procesu ustavnih promjena još više usporava proces jačanja državnih institucija za zaštitu okoliša, a time usporava ratifikaciju i provođenje međunarodnih konvencija kao i pristup europskim fondovima. Dugo najavljivana Agencija za zaštitu okoliša nije još formirana na razini države BiH. Europska unija zahtjeva da govorimo „jednim glasom“, ali ne uspijevamo niti uspostaviti učinkovit sustav koordinacije između razina vlasti koji se od nas traži.
Prvi doneseni Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“ broj 33/03), zaštićena područja prirode razvrstava u četiri (4) kategorije zaštićenih područja: a) zaštićena prirodna područja ustanovljena u znanstvene svrhe ili radi zaštite divljine; b) nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosustava i rekreacije; c) spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih značajki; d) zaštićeni krajolici ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih krajolika, priobalnih područja i rekreacije.
Prva i druga kategorija zaštićenih područja su u nadležnosti federalnih vlasti dok su treća i četvrta u nadležnosti županija/kantona na čijem području se nalaze. Kategorija parka prirode određena aktom o proglašenju (iz 1995. godine) za zaštićeno područje Blidinje, stupanjem na snagu federalnog Zakonom o zaštiti prirode (iz 2003. godine) doslovno je izbrisana. Tri županije/kantona koji su već imali proglašene parkove prirode Blidinje i Hutovo blato, su pokušale preko amandmana na Zakon zadržati kategoriju parka prirode, ali nisu naišle na razumijevanje Parlamenta F BiH. Stupanjem na snagu ovog Zakona o zaštitiprirode, pravni status Parka prirode Blidinje postaje upitan i dvojben. Tada nastaju glavne poteškoće u funkcioniranju i daljnjem financiranju Parka prirode Blidinje. Zakon nije predvidio prijelazna razdoblja i odgovarajući ekvivalent pravnog statusa te je parkovima prirode time potpisana „smrtna presuda“. Stvari se mijenjaju donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“ broj 66/13) koji vraća kategoriju Parka prirode. Po broju članaka ovaj Zakon o zaštiti prirode pet puta je veći od prethodnog zakona, koji je imao 50, dok novi ima 250 članaka, zbog odredbi koje su usklađena 90% s europskim direktivama o pticama i staništima.
Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovom Zakonu su:
(1) Kategorija I. a: Strogi rezervat prirode
Kategorija I. b: Područje divljine
(2) Kategorija II.: Nacionalni park
(3) Kategorija III. a: Park prirode
Kategorija III. b: Spomenik prirode i prirodnih obilježja
(4) Kategorija IV: Područje upravljanja staništima/vrstama
(5) Kategorija V. a: Zaštićen krajobrazi:( Kopneni i morski krajobraz)
Kategorija V. b: Regionalni park
(6) Kategorija VI.: Zaštićena područja s održivim korištenjem prirodnih resursa. Zaštićene prirodne vrijednosti kategorije I. i II. proglašava zakonom Parlament Federacije BiH, dok ostale kategorije proglašavaju zakonom županijske skupštine. Tako se novim zakonom predviđa uspostava Federalnog zavoda za zaštitu prirode, kao neophodne i važne stručne institucije za provođenje zakona, a i mogućnost osnivanja i županijskih zavoda.
Ovim zakonom se, među ostalim, uređuju: nadležnosti tijela koja izvršavaju poslove zaštite prirode, opće mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, šumskih ekosustava, kraških ekosustava, vode i vlažnih staništa, uspostava europske ekološke mreže posebno zaštićenih područja – tzv. Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta. Također, zakonom se uređuje i prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, poticajne mjere, koncesije i koncesijska odobrenja na zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološkim objektima, kao i inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Tako se novim zakonom predviđa uspostava Federalnog zavoda za zaštitu prirode, kao neophodne i važne stručne institucije za provođenje zakona, a i mogućnost osnivanja i županijskih zavoda. Javna poduzeća za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima iz kategorija I. i II., osnovat će Vlada Federacije BiH, dok vlade županija trebaju osnovati javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima.
3. Stanje u Javnom poduzeću Park prirode Blidinje
Javno poduzeće Park prirode Blidinje od početka svog rada nije imalo adekvatan stručni kadar za upravljanje zaštitom prirode. Poduzeće se zbog izostanka stalnog izvora financiranja više bavilo gospodarskim djelatnosti kako bi održalo normalno poslovanje. Od 2009. godine zbog blagih zima i izostanka prihoda od skijališta poduzeće dolazi u vrlo tešku financijsku situaciju i doslovno prestaje formalno raditi. Osnivači JP tri županije HNŽ, ŽZH i HBŽ pokreću ponovni rad poduzeća 25. 01. 2012. godine. Konstituira se novi nadzorni odbor i imenuje se ravnatelj. Nova uprava zatiče velika dugovanja za plaće radnicima, blokadu računa, dugovanja za električnu energiju i gorivo, zapuštene objekte i dr. Nakon preregistracije poduzeća uz financijsku pomoć županija i Federalnog ministarstva okoliša i turizma te drugih donacija deblokiran je račun i pokrenuto je ponovno poslovanje poduzeća.
Obnovljeni su objekti, puštena električna energija, urađen je servis ski – lifta i druge opreme te pripremljena skijaška sezona. U međuvremenu su izdana rješenja radnicima o tehnološkom višku i radne knjižice su im zaključene. Trenutno u Javnom poduzeću Park prirode Blidinje rade dva administrativna djelatnika ekonomske struke (ravnatelj i jedan djelatnik u računovodstvu). Restoran i ski – lift je ugovorom o najmu dan na korištenje privatnoj tvrtki. Ugovorom su zadržana četiri djelatnika na radu kod najmoprimca. Ipak uprava je dijelom kroz GEF- projekt „Šumska i planinska zaštićena područja“ iz drugih izvora financiranja uspjela realizirati sljedeće projekte: izmjena otvora i završetak fasade upravne zgrade, izgraditi biciklističku stazu, postaviti nadstrešnice u parku i dr. Uglavnom rad uprave svodi se na financijsku konsolidaciju poduzeća i osiguranje normalnog poslovanja. U 2015. godini osigurano je stalno financiranje od 3.700,00 KM mjesečno iz proračuna HNŽ. Zbog izostanka sustavnog financiranja poduzeća, zanemarivanja djelatnosti zaštite prirode kao razloga uspostavljanja zaštićenog područja, nedostatka stručnog kadra za upravljanje prirodnim vrijednostima, Park prirode Blidinje može se dvadeset godina nakon osnivanja nazvati „papirnatim parkom“.
4. Stanje institucija i kadrova za zaštitu prirode
Federalni Zakon o zaštiti prirode (2013.) je sveobuhvatan i vrlo kompleksan pravni akt. Zakonom je određeno da stručne poslove obavlja Federalni zavod za zaštitu prirode. Županije mogu za obavljanje stručnih poslova zaštite prirode osnivati svoje zavode. Predviđeno je da reviziju područja koja su prije proglašena zaštićenim obavlja Federalni zavod. Do danas Federalni zavod nije formiran. Federalno ministarstvo okoliša i turizma zapošljava bez rukovodećih državnih službenika 4 djelatnika koji su isključivo zaduženi za zaštitu prirode. Hercegovačko-neretvanska županija zapošljava ukupno u sektoru okoliša 6 djelatnika od toga samo jedan obavlja poslove zaštite prirode. U Hercegbosanskoj županiji radi jedan djelatnik zadužen za okoliš i prirodu. Također u Županiji Zapadnohercegovačkoj uposlen je jedan djelatnik za okoliš. Razvidno je da zaštitu prirode treba žurno ojačati i institucionalno i kadrovski, jer provedba Zakona o zaštiti prirode u ovim uvjetima nije moguća. Naravno i to je jedan od razloga da Park prirode Blidinje nema dovoljnu stručnu potporu i stoga stagnira u razvoju.
5. Pregled dokumenata i njihova provedba
Osim Prostornog plana za područje Parka prirode Blidinje (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), zadnjih par godina izrađena su još tri značajna strateška dokumenta. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je financiralo izradu Master plana razvoja turizma za Park prirode Blidinje (IGH-MOSTAR, 2010). Kroz projekt „Šumska i planinska zaštićena područja“ financiran od strane GEF (Global Environment Facility/ Globalni fond za okoliš) i dodjelom grant sredstva putem Svjetske banke izrađeni su dokumenti:
1. Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje (OIKON Zagreb i Eco-plan Mostar,
2011);
2. Studija izvodljivosti za ZP Čvrsnica-Čabulja-Vran-Prenj s Parkom prirode
Blidinje (Bosna-S Sarajevo, ENOVA Sarajevo i Elektroprojekt Zagreb, 2011).
U izradi Plana upravljanja u velikoj mjeri su uvažena rješenja iz Prostornog plana za Park prirode Blidinje. Pritom su naglašeno primijenjene glavne politike za planiranje korištenja zemljišta iz Prostornog plana kao važne osnove za usmjeravanje razvoja.
Plan upravljanja za zaštićeno područje Park prirode Blidinje predviđa 3 temeljna cilja za njegovo dugoročno održivo upravljanje:
1. očuvanje – trajno zaštititi i unaprijediti prirodnu raznolikost te očuvati kulturnu baštinu;
2. obrazovanje i rekreacija – promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u netaknutoj prirodi i ostalim specifičnim kvalitetama Parka prirode;
3. jačanje lokalne zajednice – jačati suradnju s lokalnom zajednicom u održivom korištenju prirodnih dobara.
Studija izvodljivosti za zaštićeno područje Čvrsnica Čabulja Vran Prenj s Parkom prirode Blidinje je odredila granice i zone zaštite. Rezultati izvršene analize troškova i koristi zaštite područja Čvrsnica Čabulja Vran Prenj iskazuju ne samo pozitivne već i vrlo visoke neto sadašnje vrijednosti, što znači da je zaštita ovog područja ne samo opravdana i dugoročno održiva, već može biti i vrlo značajna za širu regiju kao pokretač njenog razvoja. Studija izvodljivosti također razrađuje i modele upravljanja. Predlaže se proglašavanje Nacionalnog parka Prenj i Nacionalnog Parka Čvrsnica Čabulja u užem predmetnom području razmatranja koji ispunjava kriterije za stupanj ove zaštite. U široj zoni razmatranja, područja koja bi po izvršenom zoniranju trebala biti zaštićena manjim stupnjem zaštite i u nižim kategorijama zaštite također su detaljno obrađena.
U budućnosti se predlaže formiranje dodatna tri parka prirode:
1. Park prirode Vran – Dugo Polje
2. Park prirode Konjic – Jablanica
3. Park prirode Bogodol Raška Gora – Rujište
Do sada još nisu upućena zakonska rješenja u parlamentarnu proceduru kako bi konačno ovo područje dobilo zakonski okvir. Bez obzira što Studija izvodljivosti predlaže pet zaštićenih područja, zbog dosadašnjih iskustava nedostatka financijskih sredstava i stručnih kadrova možda je najracionalnije proglasiti dva nacionalna parka s tampon zonama kojima bi upravljala dva javna poduzeća.
6. Pritisci na okoliš i prirodu u Parku prirode Blidinje
6.1. Pritisci na prostor
Zbog različitih političkih koncepcija i dugoročne pravne nedorečenosti prostora Parka prirode Blidinje, sukobu nadležnosti pojedinih razina vlasti, slabe organizacijske sposobnosti JP Parka prirode Blidinje, odredbe za provođenje Prostornog plana Parka prirode Blidinje nikada se nisu mogle dosljedno provesti. Prostorni plan Parka prirode Blidinje je izradila jedna od najstručnijih ekipa u Republici Hrvatskoj, te su odredbe za provođenje temelji za reviziju i moguće izmjene i dopune postojećeg Plana. Prostorni plan Parka prirode Blidinje je dugoročan plan za okvirno razdoblje do 2015. godine i potrebno je konačno ovo zaštićeno područje zakonski i prostorno staviti u okvire. Činjenica je da do sada nisu poštovane smjernice i obveze za izradu detaljnih planova uređenja. Regulacijski plan općine Jablanica nije se pridržavao Prostornog plana. Gradnja zgrada u nizu je zabranjena, ali na terenu ima takvih gradnji. Bespravna izgradnja objekata iz ranijeg razdoblja je u dobroj mjeri zaustavljena, ne toliko djelovanjem nadležnih institucija za građenje i inspekcijski nadzor, koliko nastankom gospodarske krize i recesije. Nije otpočela ni moguća legalizacija izgrađenih objekata od strane nadležnih tijela. Zaštita prirode i prirodnih vrijednosti još uvijek je na margini. Glavna magistralna cesta Posušje – Jablanica trasirana je tik uz jezero Blidinje. Potrebno je planirati izmještanje ceste izvan područja jezera Blidinje, a zasada ograničiti režim korištenja ceste uz obvezno pročišćavanje zauljenih otpadnih voda na dijelu uz samo jezero Blidinje.
6.2. Pritisci na floru i faunu
Bez obzira što je donesen novi Zakon o zaštiti prirode (2013.) koji uvodi upravljanje staništima i štiti ugrožene biljne i životinjske vrste, u Javnom poduzeću Park prirode Blidinje nema zaposlenih stručnih kadrova za upravljanje i kontrolu staništima biljnih i životinjskih vrsta. Posjetitelji slobodno provode aktivnosti ubiranja ljekovitih trava, cvjetova bora i gljiva. Najveći problem koji se može uočiti je nekontroliran lov i povećanje broja krivolovaca na prostoru Parka prirode Blidinje. U ranim jutarnjim satima mogu se čuti pucnji iz podnožja ili strmih planinskih litica. Stručnjaci se boje da je populacija divljih životinjskih vrsta gotovo pred istrebljenjem, što je katastrofalno. Dok je funkcionirala nadzorna služba krivolov je bio skoro u potpunosti spriječen uz pomoć čestih policijskih ophodnji.
Ranijih godina dobrog gospodarenja i upravljanja redovito su podnošena izvješća o broju jedinki divljih životinja i provođen je stručan nadzor i prihranjivanje. Prema Izvješću Parka prirode Blidinje iz 1998. godine na ovom prostoru bilo je uočeno i evidentirano brojno stanje divljači: 9 medvjeda, 9 vukova, 26 divokoza, 18 srna, 50 divljih svinja s tendencijom porasta broja, 18 lisica u porastu broja, uočeno preko 50 jedinki zeca s porastom broja. Također se navodi da je uočeno oko 30 jata jarebica i porastom broja. Prisutna je lještarka u nekoliko jedinki. Kuna je također prisutna i u porastu. Ne postoji kontrola i organiziran ribolov na jezeru Blidinju. Ne provodi se nadzor i monitoring ribljih vrsta. Zabilježen je prije par godina veliki pomor ribe u zimsko vrijeme i zaleđeno jezero. Na obale jezera izbačena je veća količina uginulih riba. Stručnjaci tu pojavu objašnjavaju manjkom kisika u vodi zbog velike debljine leda. Bilo bi uputno da se organizira stručno praćenje stanja ribljeg fonda i uzroka ovakvih pojava.
6.3. Pritisci na vodne resurse
Izuzev Hidrogeološke studije koja je urađena od strane Geotehničkog fakulteta Varaždin nije bilo značajnijeg istraživanja voda na prostoru Parka prirode Blidinje. U zadnje vrijeme pojačani su zahvati u prostoru koji u značajnoj mjeri mogu negativno utjecati na stanje voda. Vrelo Grkuš na južnim obroncima Jelinka je kaptirano na samom izvoru te je prirodni tok zaustavljen. Kaptirano vrelo je cjevovodom spojeno na vodospremnik koji služi za vodoopskrbu obližnje farme i dijela vikend-naselja. Cijeli zahvat je izrađen bez stručne podloge i procjene utjecaja od strane struke. Također, južnom stranom Jelinka probijena je nova trasa puta prema Barama. Na dijelu puta odmah iznad lokacije gdje izvire Bilo vrilo, formirano je veliko pozajmište tampona za nasipanje puta. To je u dobroj mjeri narušilo prirodni krajobraz i ugrozilo izdašnost vrela. Na području izvorišta i toka potoka Brčanj nalazi se eksploatacijsko polje pijeska i pogon za proizvodnju betona. Taj pogon je planiran za zatvaranje i saniranje nastalih oštećenja poljoprivrednog zemljišta i potoka Brčanj, što do danas nije učinjeno.
6.4. Pritisci od turizma
Bez obzira što još uvijek nije završena i asfaltirana pristupna magistralna cesta Posušje – Jablanica primjetan je u posljednjim godinama sve veći priliv organiziranih posjeta turista i drugih individualnih posjetitelja. Poboljšana je turistička ponuda, što se tiče ugostiteljske ponude i smještaja, posebice motela „Hajdučke vrleti“, restorana „Staza“ na skijalištu i restorana „Risovac“. Ovi objekti pružaju usluge smještaja i drugih pansionskih usluga. Pri završetku je objekt koji se gradi u sklopu Franjevačke crkve sv. Ilije u Masnoj Luci, koji planira pružiti smještaj i duhovne usluge posjetiteljima. Pri završetku su objekti upravne zgrade Parka prirode Blidinje i Planinarskog doma koji će moći ubuduće pružati usluge smještaja i boravka. Svakim danom pritisak turistički posjetitelja se povećava, dok zaostaje pravi organizirani prihvat s turističkim vodičima i obilaskom uređenih posjetiteljskih mjesta. Vidi se nužna potreba bolje organizacije i upravljanja turističkom destinacijom Blidinje, kako bi se naplatom ulaznica i boravišnih pristojbi osigurala sredstva za financiranje Javnog poduzeća. Ako se turistički posjeti prepuste stihiji, nekontroliranom pristupu i lošem upravljanju doći će do nepovratnog procesa devastiranja prirode i okoliša. Master plan razvoja turizma zamišljen je vrlo ambiciozno, ali do 2015. godine mali broj planiranih aktivnosti se uspjelo realizirati.
7. Stanje upravljanja otpadom
Loše upravljanje otpadom u zaštićenom području može izazvati nesagledive posljedice za očuvanje prirodnih vrijednosti. Kako je komunalno gospodarstvo u nadležnosti općina Posušje, Jablanica i Tomislavgrad, Park prirode nema mehanizme za poboljšanje prikupljanja komunalnog otpada. Odluke o komunalnom redu su zastarjele i nadzor komunalne inspekcije se ne provodi. Korištenje usluga odvoza otpada se konzumira dobrovoljno i nije propisana obveza korištenja usluga. Trenutno uslugu koristi oko 80 korisnika. Nužna je bolja koordinacija općina i JP Parka prirode Blidinje za bolju organizaciju prikupljanja otpada. Ipak može se primijetiti da svijest posjetitelja postoji i kako se otpad sve manje odlaže u prirodi.
Za postupak razvrstavanja i selektivnom prikupljanju otpada zasada nema uvjeta i potrebne infrastrukture. Poseban problem predstavlja upravljanje inertnim građevinskim otpadom. Evidentni su u prostoru iskopi građevnog i zemljanog materijala, kao i nekontrolirano odlaganje ovog otpada što nagrđuje i oštećuje krajobraz.
8. Kako upravljati zaštićenim područjima?
Slika 5. Ciklički proces upravljanja prirodom (izvor: www.dzzp.hr)
Potreba za aktivnim upravljanjem u Parku prirode Blidinje postaje nužna nakon što se iskustveno pokazalo da se zaštita nekog područja ne može postići samim proglašenjem njegove zaštite (tzv. „papirnati parkovi“) nego da je za zaštitu prirode neophodno utjecati na aktivnosti koje se odvijaju u tom području. Upravljanje zaštićenim područjima zapravo se, kao i bilo koje drugo upravljanje, odnosi na upravljanje ljudskim djelatnostima koje se odvijaju u tom području, pri čemu se neke djelatnosti mogu nastojati ograničiti ili prilagoditi, dok se druge nastoje poticati. Da bi se uopće uspostavio proces upravljanja u Parku prirode Blidinje potrebno je zaposliti stručni kadar koji bi bio sposoban provoditi planove upravljanja. Ciljevi i aktivnosti upravljanja moraju biti unaprijed promišljeni i isplanirani te da se njihova provedba odvija po unaprijed određenim prioritetima i planu, a ne spontano i stihijski kao što je slučaj na prostoru Parka prirode Blidinje.
Upravljanje zaštićenim područjem čini se vrlo jednostavnim, a zapravo se radi o složenom i zahtjevnom procesu. Pojednostavljeno rečeno, upravljanje zaštićenim područjem je ciklički proces u okviru kojeg provođenjem unaprijed određenih aktivnosti pokušavamo postići ciljeve koji su zadani. Taj proces uključuje procjenu ili vrjednovanje stanja područja, definiranje ciljeva upravljanja i planiranje aktivnosti koje je potrebno provesti da bi se oni postigli, provedbu tih aktivnosti uz istovremeno praćenje njihove provedbe i procjenu učinkovitosti te prilagodbu planiranih aktivnosti ukoliko se za tim pokaže potreba, nakon čega se cijeli proces ponavlja. U procesu upravljanja moraju sudjelovati svi dionici aktivno i sve aktivnosti moraju se učiniti dostupni javnosti. Nužno je zatražiti i stručnu pomoć sveučilišta da bi se steklo potrebno znanje za upravljanje zaštićenim područjima.
Shematski prikaz tog procesa prikazan je na slici 5.
9. Zaključci i preporuke
Na kraju ovog kritičkog osvrta na upravljanje okolišem u Parku prirode Blidinje želim podsjetiti da je 2015. godina posebno značajna za Bosnu i Hercegovinu. U lipnju nas je posjetio papa Franjo i objavljena je njegova enciklika pod naslovom „Laudato si“ (Hvaljen budi). Želio bi naglasiti i podsjetiti na neke njegove „zelene zapovjedi“. Papa poziva sve ljude na ekološko obraćenje i preispitivanje naše savjesti u odnosu prema okolišu. Čovjekov egoizam dovodi do osiromašenja stvorenoga i nebrige za nove ljudske naraštaje. Podsjeća da je integralna ekologija, ona koja uključuje čovjeka i prirodu. U zakonske sustave potrebno je uključiti ograničenja u iskorištenja prirode i jamčiti zaštitu ekosustava. Svako stvorenje ima svoju vrijednost, a čovjek nije vlasnik prirode. Papa podcrtava da ne postoje dvije odvojene krize, društvena i ekološka, nego je to samo jedna i kompleksna, društveno-ekološka kriza koju treba liječiti. Ove globalne zapovjedi papa Franje nužno je pretočiti u lokalne aktivnosti zaštite prirode i promjenu našeg odnosa prema području Parka prirode Blidinje, te stoga preporučam sljedeće:
1. Zaštitu prirode kao poseban dio zaštite okoliša staviti na prioritetno mjesto u Bosni i Hercegovini, jačanjem institucija i stručnih kadrova.
2. Žurno uspostaviti politički dijalog i postizanje konsenzusa za zakonsko uređivanje kategorizacije i granica planinskog područja Vran, Čvrsnica, Čabulja i Prenj. 3. Osigurati financijske mehanizme i konkretne financijske izvore za kontinuirano financiranje Javnog poduzeća Park prirode Blidinje do konačnog rješenja za šire zaštićeno područje te ga ojačati stručno i kadrovski.
4. Uspostaviti učinkovit sustav upravljanja i nadzora kako bi se implementirao izrađeni Plan upravljanja.
Prošlo je dvadeset godina od uspostave Parka prirode Blidinje i krajnje je vrijeme realizirati nužne zakonske pretpostavke, osigurati financijska sredstva i uspostaviti učinkovit sustav upravljanja okolišem i prirodom na ovom jedinstvenom prirodnom prostoru.
Izvor: Međunarodni znanstveni simpozij BLIDINJE 2015
