Otiš je vrh visok 2097 m, u obliku ogromne kamene gromade, tik pored Zelene glave, na istočnoj strani sedla, sa kratkim i ne baš teškim, normalnim usponom preko južnog grebena na vrh, posebno za one sa dobrom ravnotežom i bez aerofobije, ali, na drugoj strani sa strmim, izazovnim i veoma teškom sjevernom i zapadnom stijenom.
Iz Tisovice pokazuje se u najljepšem svijetlu. Uljepšava pejzaž i podstiče alpiniste da nadmaše sebe prilikom penjanja u njegovima stijenama. U zapadnoj stijeni je najznačajnija „Vertikalna smijer“, izvanredeno teška i visoka oko 150 metara. U sjevernoj stijeni, visokoj gotovo 200 m je nekoliko alpinističkih smijeri, ali je „Centralni smijer“, koji prolazi markantnom pukotinom, najtežim dijelom stijene, između prevjesa i vertikalnih odsjeka, gotovo ekstremno težak i predstavlja ispit zrelosti alpinista.
Područje, sjeverno ispod Otiša, i Zelene glave, a u vrhu Tisovice nosi naziv Podotiš i predstavlja raskršće puteva od Jezerca prema Tisovici, Cetini, Zakantaru, Crnoglavu, Lupoglavu, Lučinama… Na Podotišu, gotovo tokom cijelog ljeta, i do kasno u jesen, zadržavaju se sniježnici, pa je u lipnju mjesecu moguće skijanje, a teško pristupačne travnate police na Podotišu i okolnim vrhovima pružaju siguran azil divokozama. (http://www.zone-2000.net/service/books_img/prenj.pdf)
Vrh je označen hrpom kamenja s zapiknutim štapom. Na njemu nema kutije s upisnom knjigom niti planinarskog žiga.
Pogled s njega je doista impresivan. Osim Zelene glave koja je tu „pred nosom“, u smjeru zapada videi se drugi najviši vrh ove planine – Lupoglav, sjeverno leži 5 km dugačka udolina ledenjačkog podrijetla – Tisovica, a na njenom samom kraju vidi se krov novosagrađenog planinarskog skloništa “Vrutak”. Prema istoku pogled seže do Maglića i Durmitora a prema jugu prema Velikim Barama i Rujištu.
Staza do ovog odredišta: Rujište » Bijele Vode » PS Jezerce » Zelena Glava » Otiš
Iznad Bijelog polja, nadomak Mostara, na južnim padinama Prenja, na velikom planinskom sedlu, na 1050 m nalazi se Ruište, omiljeno izletište mostarskih planinara. Do Ruišta se može doći asfaltnim putem dugim 25 km iz Mostara, a preko Bijelog polja. I kad je u Mostaru nesnošljiva vrućina, za nepunih pola sata vožnje na Ruištu se ulazi u alpski predio, a hladovina crnog bora i munike, i posebno planinski ambijent daju atmosferu ugodnog boravka i sa pravom postaje jedno od kultnih mjesta hercegovačkih planinara. Na desetine vikendica, nekoliko motela, planinarski dom, ski-lift i posebno raskršće puteva za Zijemlje, sjevernu stijenu Veleža, Nevesinje, Boračko jezero, Bijele vode, daju ovom mjestu mogućnost turističkog uspona u budućnosti.
Početna točka uspona u ovom planinarskom izletu je upravo ovo mjesto. Kada se stigne u Rujište, automonil se može parkirati ispred Lovačkog doma, a tu se nalazi i prvi smjerokaz za uspon prema Bijelim Vodama.
Od ove točke uspon najprije se slijedi asfaltna cesta kroz vikend naselje do posljednje kuće. Tu je smjerokaz za skretanje desno a staza vodi kroz visoku mješovitu šumu, još uvjek između vikendica, do ponovnog izlaska na makadamsku cestu.
Dalje uspon ide makadamskom cestom, po dobro markiranoj stazi, do mjesta koje lokalno stanovništvo zove „Čatrnja“. Tu je s lijeve strane zarušena kuća a preko puta nje je čatrnja u kojoj ima vode. Od ove točke uspon može ići makadamskim putem lijevo ili dobro markiranom planinarskom stazom koja prolazi kroz dobro označeno minski sumnjivo područje u Vilinskom klancu, ima blagi uspon, vodi kroz bukovu šumu, te za prijeđenih 6,6 km stiže do planinarskog doma „Adnan Krilić“ na Bijelim vodama.
Za spavanje u ovom domu treba se predhodno dogovoriti. Izgrađen je na 1450 m.n.m. Za planinare dom na Bijelim vodama predstavlja jednu od značajnih polaznih destinacija u planinarskim pohodima na Prenj. Nudi mogućnost noćenja za 30-40 osoba. Pored doma je uvijek otvoreno planinarsko sklonište. Bijele vode su dobro ishodište i za uspon na mnoge druge vrhove Prenja. Terenskim vozilima se sa Rujišta može doći makadamskim putem skoro do samih Bijelih voda. Pored doma je i bunar s pitkom vodom.
U nastavku staza vodi kamenjarom i livadama sa rijetkom šumom crnog bora i munike, preko Prijevorca do planinarskog skloništa Jezerce, koje je sami centar Prenja i njegovo kultno mjesto. Odavde se može u svim smjerovima i gotovo prema svim njegovim vrhovima.
Markirana staza od Bijelih voda najprije prolazi križanje za Kontejner i Zelenu Glavu. Na ovom križanju treba skrenuti desno a staza vodi preko vrha Prevorac (1673 m). Na samom Jezercu je planinarsko sklonište na 1650 m, koja je izgrađeno ispod vrha Taraš a pored njega je jezerce sa pitkom vodom.
Dalje staza nastavlja do križanja sa stazom koja dolazi iz doline Tisovica. Ovo križanje se nalazi neposredno iznad PD Vrutak i na njemu treba skrenuti lijevo. Nakon toga slijedi uspon djelomično po siparu, do izlaska na greben ispod vrha Otiš.
Od ove točke slijedi oštriji uspon, djelomično osiguran sajilama, do izlaska na prijevoj (2000 m) između Otiša i Zelene glave. Sa sedla između Otiša i Zelene glave pruža se lijep pogled na okolne planine.
Uspon na najveći vrh Prenja, Zelenu glavu, sa sedla vodi obilježenim, ali eksponiranim terenom, koji traži maksimalnu koncentraciju. Vrh Prenja, kota Zelena glava, otvara spektakularni pogled na markantne dijelove planine: dolinu Tisovice, greben Vjetrenih brda, na Lupoglav i dalje, na sve strane svijeta. Na Čvrsnicu, Vran planinu, Vranicu, Bjelašnicu, Treskavicu, Maglić, Velež i Čabulju.
Povratkom sa vrha Zelena glava obično se izvodi uspon na susjedni vrh Otiš pa je tako napravljeno i u ovom planinarskom izletu. Uspon na Otiš (2096) je lagan i tehnički nezahtjevan ali se sa njega pruža najljepši pogled na susjednu Zelenu glavu kao i na dolinu Tisovica, pa je vrijedan ovog napora.
Statistika i pregled staze
Vrijeme trajanja: 05 h 53 min
Visina polazišta: 1050 m
Visina odredišta: 2090 m
Minimalna visina: 1023 m
Maksimalna visina: 2108 m
Uk. vis. raz. uspona: 1691 m
Uk. vis. raz. silaska: 651 m
Ukupna duljina: 18.4 km
Prosječni nagib: 15 %
Utrošak energije: 12456 kJ
Zahtjevnost staze: Jako teška
Markacija staze: Dobra
Tip aktivnosti:Planinarenje
Sezone: Zima, Proljeće, Ljeto, Jesen
Izvor: planinarenje.hr
Blidinje.NET