”Ne možemo i ne smijemo ne primijetiti, i to glasno, kako su pojedine nedavne, javnosti poznate, potrage za nestalim i izgubljenim osobama u BiH pokazale nespremnost našeg balkanskog mentaliteta prihvatiti nešto novo, provjereno bolje i kvalitetnije u vođenju i organizaciji traganja za nestalim i izgubljenim osobama na terenu”, priopćeno je iz Saveza gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini povodom kako kažu ”prepreka koje lokalne birokratske strukture postavljaju u potragama za nestalim i izgubljenim osobama”. Navode kako smo svjedoci neuspješnih potraga za nestalim i izgubljenim osobama koje se uglavnom odvijaju po klasičnim metodama spontanog vođenja i nestručne organizacije potrage.
”Potrage vođene po osjećaju i intuiciji koje se organiziraju u pojedinim lokalnim zajednicama, bez stručno osposobljenih organizatora i voditelja potraga ponavljaju se, poput tradicije, na našim prostorima i još žive u našoj praksi. U naprednom spasilačkom svijetu već davno su spremljene u arhivu i stavljene u zaborav. Samo smo mi još uvijek ustrajni u pridržavanju srednjovjekovnih metoda traganja za koje i sami znamo kako polučuju polovične i najčešće zakašnjele rezultate”, kažu iz Saveza gorskih službi spašavanja. Kažu kako ”naša primitivna nespremnost na dolazeće novine koje nam napredni spasilački svijet nudi, naš imunitet prema stjecanju novih znanja, rezultira zakašnjelim i nekvalitetnim reakcijama u slučajevima nestanka naših sugrađana koji su mahom uzrokovani zdravstvenim poremećajima i gotovo redovno rezultiraju tragičnim završetkom”.
”Tragičnim radi neukosti, nerijetko i utjecaja birokratske tvrdokornosti, sujete, pa i dnevne politike. Nažalost, ljudi koji odlučuju, za nepozivanje svih resursa koji mogu pomoći u spašavanju ljudskih života, razloge vide u tome ima li neko s nekim ugovor ili nema, jeli to neka nevladina organizacija koja nema „snagu“ državne institucije, bez obzira koliko kvalitetno i dobro nešto radi”, priopćeno je iz Saveza gorskih službi spašavanja.
Intuitivna alokacija resursa
Kažu kako se suvremene akcije potrage i spašavanja temelje na postulatu kako je intuitivna alokacija resursa rijetko kad i optimalna. ”Drugim riječima, vođenje i organizacija potraga po intuiciji (“zdravoj logici“ ) daje ograničene rezultate, koji nisu niti približno dobri kao rezultati potraga koje se vodiepo znanstvenim metodama utemeljenim na statistici, matematici, modeliranju i uz korištenje alatki poput digitalne kartografije, razrađene taktike traganja, inovativnih aplikacije za praćenje uspješnosti potrage”, rečeno je iz Saveza. Kažu kako nije samo mjerilo napredne i kvalitetne potrage broj dronova, gps-ova, kvadova, džipova, potražnih pasa i drugih raspoloživih resursa koji se koriste, nego je osnovno mjerilo kvalitetnog traganja znanje i kvalitetno planiranje uloženo u rješavanje osnovnog problema potrage: gdje tražiti. Kažu kako je problem i koliko su obučeni tragači u primjeni taktika traganja u terenu, koliko su vješti, iskusni i disciplinirani u primjeni naučenih metoda i taktika traganja. To rješava drugi osnovni problem u potrazi: kako tražiti.
”Istina je i kako je tek nedavne 1999. godine objavljen priručnik koji je postao općeprihvaćen u svijetu naprednog traganja, iako traganje po metodama moderne teorije potrage vuče korjene još iz drugog svjetskog rata i uglavnom je imalo vojnu primjenu. Ali zar nam 20 godina nije dovoljno kako bi i mi prihvatili nešto što je potvrđeno kao uspješnije i kvalitetnije od dosadašnjih “tradicionalnih”metoda? Zar u svemu moramo zaostajati 20, 30 i više godina? Zašto postoji toliko otpora prema novinama na našem području”, rečeno je iz Saveza.
Bezvrijedni papir odlučuje o životu ili smrti
Pitaju se zašto ”naše neznanje moraju plaćati nestali starci i djeca životima jer nisu na vrijeme pronađeni, jer se koriste zaostale metode organizacije traganja, ili su neki tvrdokorni birokratski umovi odlučili ne pozivati ponuđenu pomoć ljudi koji u svojim redovima imaju školovane i iskusne organizatore traganja (voditelje potrage) i školovane tragače sa provjerenim znanjem i iskustvom u traganju. Ne pozivaju ih samo zato što s njima nemaju ugovor – obični komad papira”.
”Ti školovani tragači i voditelji potrage, povrh svega, te ugovore i ne traže. Volonteri su, nude pomoć, svoje vrijeme, svoje znanje i vještine, kako bi se nestala osoba što prije pronašla, kako bi se povećali izgledi da joj se spasi život”, rečeno je iz Saveza.
U svijetu cijenjeni u BiH nepoželjni
Savez gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini (GSSuBiH) njeguje i razvija suvremene metode traganja već punih 7 godina. U svom članstvu ima kvalitetne, školovane i iskusne instruktore za vođenje potraga, iskusne search managere, vođe timova i obučene i licencirane tragače. Iza sebe ima stotine uspješnih akcija potrage i spašavanja. ”Metode i programi obuka traganja i spašavanja GSSuBiH prepoznate su u široj regiji, samo ne i u našoj zemlji. Bar ne dovoljno”, rečeno je iz Saveza.
”I u našoj zemlji postoje svjetli primjeri državnih ustanova koje ne pate nužno od birokratskih barijera. Menadžment Federalne Uprave Civilne Zaštite prepoznao je kvalitete obuke GSSuBiH. Instruktori saveza obučili su djelatnike FUCZ u osnovnim vještinama traganja i spašavanja, iako je FUCZ državna institucija a GSSuBiH nevladin sektor-udruga građana. Primjer je to pozitivne prakse u nastojanju poboljšavanja kvalitete zaštite i spašavanja naših sugrađana, primjer premoštavanja prepreka između vladinog i nevladinog sektora, konačno i primjer pobjede dobre volje nad tvrdokornim birokratskim preprekama”, dodaju iz Saveza. Iskreno se nadaju kako će i kolege u organizacijama gorskih službi spašavanja koje to nisu do sada, što skorije prihvatiti nove vjetrove koje donosi suvremena metodologija traganja.
”Naša je želja svoja znanja, koja smo učili ponajviše od hrvatskog HGSS-a, prenijeti svima u našoj zemlji, samo i isključivo s ciljem da naši nestali i izgubljeni budu što prije pronađeni, po mogućnosti živi. Nadamo se kako će što prije humana potreba za pronalaskom i spašavanjem naših nestalih i izgubljenih, nadvladati tvrdokornu birokraciju kojoj je očito, danas, ljudskost manje bitna”, priopćeno je Saveza. GSSuBiH je asocijacija koja okuplja 20 spasilačkih službi koje djeluju na cijeloj teritoriji BiH, spašavamo na vodi, pod vodom, na kopnu, u podzemnim objektima, brojimo preko 600 obučenih spašavatelja, volontera, u svakom trenutku spremnih pomoći potrebnima. Članica su međunarodnih spasilačkih asocijacija ICAR i ECRA.
Dostupni su 24 sata dnevno, 365 dana u godini, pozivom na dežurni telefon 063 11 22 33.
Blidinje.NET/bljesak.info
