Stigla je zima, godišnje doba koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim! I dok bi ju jedni najradije prespavali, drugi ju obožavaju. Nije to teško razumjeti budući zima itekako utječe na našu svakodnevnicu. Na sjevernoj Zemljinoj polutci zima počinje zimskim solsticijem ili suncostajem, a završava proljetnom ravnodnevnicom. U trenutku zimskog suncostaja dan je najkraći u godini, a za proljetne ravnodnevnice dan i noć traju jednako.
Mnogima zima nije po volji – žale se na hladnoću i sivilo, izlaze van samo ako baš moraju, pregrijavaju prostore u kojima borave. Pritom zaboravljaju da je zima prirodna pojava, a da smo svi mi dio prirode.
Nekoliko savjeta kako najbolje iskoristiti zimu i sve njezine čari
• Mnogo je načina da se pokrenete. Otiđite u šetnju, bilo u gradskom okruženju koje je sada posebno svečano zbog blagdana, ili u prirodu kako biste se prepustili osobitom, spokojnom ugođaju koji vlada zimi. Tijekom dana razgibajte se kad god možete.
• Uživajte u zimskim sportovima poput klizanja i skijanja. Ako to dosad niste probali, možete otići na tečaj
• Pustite djecu da se igraju vani i pridružite im se u pravljenju snjegovića, sanjkanju i valjanju po snijegu
• Zimovanje ima posebnu čar – i u ovo doba godine lijepo je boraviti u toplicama, hotelima, planinarskim domovima, nacionalnim parkovima…
• Inje, snijeg i led čine prirodu bajkovitom – uživajte u fotografiranju takvih prizora
• U šetnjama prirodom možete naći i prekrasan “materijal“ za blagdanske dekoracije: naberite bršljan, zimzelen, imelu i zimske bobice živopisnih boja, skupljajte žireve i češere…
A što se događa sa životinjama? Kako one provode zimu?
Životinje čine mnogo zadivljujućih stvari kako bi preživjele. Neke prespavaju čitavu zimu. To je vrlo, vrlo dubok san koji se naziva hibernacija. U tom stanju životinje trebaju vrlo malo, ili čak nimalo hrane. Najpoznatiji zimski spavač u našim je krajevima medo. Zimu prespavaju i tvorovi te neki šišmiši. Također i žabe, zmije i neke bube.Druge životinje zimi ostaju aktivne, pa se moraju prilagoditi novonastaloj situaciji. Najteže im je doći do hrane. Neke od njih, poput vjeverica, miševa i dabrova, u jesen skupljaju dodatne zalihe hrane i spremaju ju za zimu. Zečevi i jeleni za jelo skupljaju mahovinu, grančice, koru i lišće. Neke druge životinje prilagođavaju se tako da u različitim godišnjim dobima jedu različitu hranu. Tako, primjerice, crvena lisica u proljeće, ljeto i jesen jede voće i kukce, a zimi, kada ih ne može naći, umjesto njih jede male glodavce.
Za zaštitu od hladnoće životinje već u jesen dobivaju čvršće, gušće i toplije krzno, koje kod nekih mijenja i boju, kako bi se lakše sakrile u snijegu. Druge zaštitu nalaze u rupama u drveću, u starim deblima, ispod kamenja i lišća, ili pod zemljom. Da bi im ostalo toplo, vjeverice i mišići znaju se skupiti u grupice u kojima se griju stišćući se jedni uz druge. Neke ptice prije zime migriraju. To znači da se sele u druge dijelove svijeta gdje je toplije i gdje mogu naći potrebnu hranu. Svoje daleko putovanje u toplije krajeve počinju već u jesen. Neke putuju u jatima. Jato gusaka, na primjer, leti u obliku slova „V“, praveći pritom veliku galamu. Neke druge ptice, kao na primjer drozdovi, gnjurci, čaplje, neke sove, kukavice i djetlići, lete same.
Kao što vidiš, za životinje je zima velik izazov. Nije im lako preživjeti. Sjeti se toga kad kreneš u šetnju, pa ponesi i poneku mrvicu kruha za gladnu ptičicu koja je ostala u tvom gradu.
A netko i ne spava zimski san…..
Blidinje.NET
