Započelo je novo razdoblje u povijesti Zemlje, objavila je skupina stručnjaka okupljena na Međunarodnom geološkom kongresu u Cape Townu, Južnoafrička Republika. Nakon sedam godina razmatranja, članovi međunarodne radne skupine jednoglasno su izglasali kako je nastupilo doba čovjeka ili antropocen, geološki vremenski interval kojeg su tako imenovali kemičari Paul Crutzen i Eugene Stoermer još 2000. godine, piše portal EcoWatch.
Smatra se da je nova epoha započela u 1950-im godinama, kada je ljudska djelatnost, odnosno brza industrijalizacija i nuklearna aktivnost, odredila novu putanju za razvoj Zemlje kao planeta, za što postoje čvrsti geološki dokazi. Znanstvenici navode kako su testiranja nuklearnog oružja, industrijska poljoprivreda, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem i masovno širenje plastičnog materijala diljem svijeta tako duboko izmijenili planet da je vrijeme da se proglasi kraj 11 700 godina dugog razdoblja holocena.
Kao što je radna skupina navela u izjavi za medije, promjene u sustavu Zemlje koje karakteriziraju antropocensko razdoblje uključuju značajno ubrzanje stope erozije i sedimentacije tla; velike kemijske poremećaje u ciklusima ugljika, dušika, fosfora i drugih elemenata; početak značajne promjene globalne klime i podizanje razine mora te drastične promjene biološke raznolikosti. Mnoge od tih promjena su geološki dugotrajne, a neke su i nepovratne. Ti i srodni procesi ostavili su stalan zapis u posljednjim geološkim slojevima Zemlje, uključujući plastične, aluminijske i betonske čestice, umjetne radionuklide te promjene na uzorcima ugljika i dušika. Biti u stanju točno odrediti vremenski interval u kojem je nastupila promjena svjedoči o tome kako je ljudska vrsta imala nevjerojatan utjecaj na okoliš našeg planeta, a ideja o novom razdoblju antropocenu uvjerljivo uspijeva objasniti istovremenost tih promjene, navodi Colin Waters, glavni geolog na projektu British Geological Survey i tajnik radne skupine.
Kako prenosi The Guardian, dokaza o ljudskom utjecaju na Zemlju ne nedostaje. Čovječanstvo je dovelo do stopa izumiranja biljaka i životinja koje su daleko iznad dugoročnog prosjeka. Zemlja je sada na putu da doživi izumiranje 75 posto svih vrsta u narednih nekoliko stoljeća ako se aktualni trendovi nastave. Nadalje, povećane emisije CO2 odgovorne su za zagrijavanje atmosfere i klimatske promjene, i to po najbržoj stopi u posljednjih 66 milijuna godina, dok je stopa izgaranja fosilnih goriva došla s razine od 280 jedinica po milijunu prije industrijske revolucije do 400 jedinica, i raste.
Osim toga, ogromne količine plastike u vodama i oceanima dovele su do toga da su mikroplastične čestice sada gotovo sveprisutne, a plastika će vjerojatno ostaviti lako identificirajuće fosilne zapise za buduće generacije istraživača. Usto su formirani i novi slojevi u sedimentu leda, kao što je sloj čestica crnog ugljena uzrokovan izgaranjem fosilnih goriva. Ono što znanstvenicima sada preostaje jest odrediti referentnu točku koja se može datirati i uzeti kao reprezentativan početak antropocena. Najizgledniji kandidat jest testiranje nuklearnog oružja, čija je eksplozija u Zemljinu stratosferu poslala radioaktivne čestice, nakon čega su se one slegle na Zemlju i postale dio geološkog sloja koji će, smatraju znanstvenici, nedvojbeno odvojiti holocen od antropocena.
Izvor:croenergo.eu
