Park prirode Blidinje posljednjih godina sve snažnije izlazi iz okvira klasičnog zimskog odredišta. Planinarenje, biciklizam, kampiranje, sportske manifestacije i avanturistički sadržaji tijekom ljeta privlače sve veći broj domaćih i stranih gostiju, dok se istodobno otvara pitanje koliko daljnji turistički i građevinski razvoj može podnijeti zaštićeni prostor.
Jedan od rijetkih stalnih stanovnika Blidinja, Tomislav Zelenika, navodi kako ne postoji jedinstvena službena statistika o ukupnom broju posjetitelja i ostvarenih noćenja, no dostupni podaci i stanje na terenu pokazuju da je riječ o značajnom turističkom prometu.
Na području Parka nalazi se približno 1.400 vikend-kuća, četiri motela, nekoliko pansiona te veći broj apartmana i kuća za odmor. Procjenjuje se da je gostima na tržištu dostupno oko 850 kreveta u različitim vrstama smještaja.
Prema podacima brojila prometa JP Ceste Federacije BiH, područjem Parka dnevno prođe oko 1.270 vozila. Dio putnika dolazi upravo na Blidinje, dok se dio ondje zadržava samo kraće, primjerice zbog ručka, kave ili odmora.
Tijekom vrhunca ljetne sezone na području Blidinja dnevno boravi između 1.000 i 1.500 gostiju, bez tranzitnih posjetitelja. Vikendi su u pravilu najposjećeniji, iako se od početka do sredine kolovoza razlika između radnih dana i vikenda gotovo gubi.
Stranih gostiju sve više
Posljednjih godina primjetan je i rast broja stranih turista. Među njima su najzastupljeniji posjetitelji iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja.
Najčešće je riječ o planinarima, biciklistima, kamperima, avanturistima i obiteljima koje odmor žele provesti aktivno, daleko od velikih turističkih središta.
„Posljednjih godina strani se gosti više ne zadržavaju samo u početnom dijelu sezone, nego ih je sve više tijekom cijelog ljeta“, kaže Zelenika.
Od sredine srpnja do sredine kolovoza raste i broj domaćih gostiju, ponajprije iz Hercegovine i Dalmacije, kao i ljudi podrijetlom iz ovih krajeva koji žive u inozemstvu i godišnje odmore provode u Hercegovini i Hrvatskoj.
Sportske manifestacije pune Blidinje
Velik doprinos ljetnoj turističkoj ponudi daju sportske i rekreativne manifestacije. Među njima su HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festival, Memorijalni skup planinara „Ivica Plazonić“, Mountain Film Summit Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail, Blidinje Gastro Fest u sklopu Posuškog lita i Zelenkapica, uz niz planinarskih, biciklističkih, off-road i automobilskih okupljanja.
Zelenika smatra kako takva događanja imaju učinak koji se ne završava odlaskom sudionika.
„Sudionici iz različitih krajeva i država tako upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero, Masnu Luku i druge dijelove Parka, a dio njih kasnije se ponovno vraća kao individualni gost“, kaže.
Značajan segment predstavlja i vjerski turizam. Posjetitelje privlače programi Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovne obnove i molitveni susreti, kao i tradicionalna obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana u Masnoj Luci.
Ljetna sezona sustiže, pa i prestiže zimsku
Iako se Blidinje desetljećima prvenstveno vezivalo uz skijanje i zimsku sezonu, odnos se posljednjih godina mijenja.
„Može se čak reći da je Blidinje danas, gledajući duljinu sezone i kontinuitet posjeta, tijekom ljeta postalo najmanje jednako, a vjerojatno i više prepoznatljivo nego kao zimska destinacija“, smatra Zelenika.
Zimska sezona snažno ovisi o količini prirodnog snijega, a nedostatak odgovarajuće infrastrukture za umjetno zasnježivanje ograničava mogućnost duljeg rada skijališta.
Kada snježni uvjeti budu povoljni, posjećenost je ipak iznimno velika. U pojedinim danima od sredine prosinca do sredine siječnja na području Parka može se okupiti između 5.000 i 6.000 ljudi.
Ljetna sezona traje dulje, a broj gostiju ravnomjernije je raspoređen kroz više mjeseci.
Uz turizam raste i pritisak gradnje
Rast popularnosti Blidinja prati i sve veći pritisak na prostor, osobito kroz izgradnju novih vikend-kuća i drugih objekata.
„Pomalo šaljivo moglo bi se govoriti čak i o svojevrsnom građevinskom turizmu, jer velik broj vlasnika, izvođača, majstora, građevinskih strojeva i prateće infrastrukture tijekom sezone također svakodnevno boravi na Blidinju“, kaže Zelenika.
Ipak, iza takve opaske, upozorava, nalazi se ozbiljniji problem neplanske i nekontrolirane gradnje, arhitekture koja se ne uklapa u ambijent te povećanog automobilskog prometa.
„Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti – flore i faune, krajobraza te vrijednih geomorfoloških i drugih prirodnih obilježja. Turizam bi se zato trebao razvijati u skladu s tim temeljnim ciljem, a ne na njegovu štetu“, ističe.
Prema njegovu mišljenju, budućnost Blidinja trebala bi biti usmjerena na kvalitetniji i održiviji turizam, kontroliranu gradnju, manji pritisak automobila te sadržaje koji donose veću vrijednost bez pretjeranog opterećenja prostora.
„Masovnost sama po sebi ne bi trebala biti cilj. Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno. Ako zbog kratkoročnog turističkog i građevinskog interesa izgubimo prirodne vrijednosti zbog kojih je ovaj prostor uopće zaštićen i zbog kojih je toliko privlačan, dugoročno će izgubiti i priroda i turizam“, zaključuje Zelenika.
Cilj je cjelogodišnja destinacija
Vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje Josipa Nenadić također smatra da je ljetni turizam na Blidinju dosegnuo razinu na kojoj može konkurirati zimskoj sezoni, osobito u godinama s malo snijega.
„Blidinje ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turističke ponude, od aktivnosti u prirodi, sporta i rekreacije do izleta i različitih sadržaja za posjetitelje. Međutim, sve što razvijamo mora biti prilagođeno prostoru u kojem se nalazi. Želimo razvijati turizam, ali istodobno sačuvati prirodu, krajolik, bioraznolikost i sve ono što Blidinje čini Parkom prirode“, ističe Nenadić.
Cilj je, kaže, Blidinje pozicionirati kao cjelogodišnje turističko odredište, ali bez ugrožavanja njegovih temeljnih prirodnih vrijednosti.
„Ljetna sezona već danas ima svoju kvalitetu i sadržajnost, a prostora za daljnji razvoj svakako ima. Ipak, taj razvoj ne smije ići nauštrb prirodnih vrijednosti zbog kojih ljudi i dolaze na Blidinje“, poručuje Nenadić.
Blidinje.NET/hercegovina.info
