U dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu danas je, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu, održano predavanje dr. sc. Denisa Radoša pod nazivom „Kako je nastalo Blidinje jezero?“. Velik interes javnosti pokazao se već pri samom početku – dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Večer je otvorila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu Anđa Renić, a u središtu predavanja bila je jasna i znanstveno utemeljena poruka: Blidinje jezero nije glacijalnog postanka. Suprotno raširenom uvjerenju, riječ je o umjetnom jezeru koje su ljudi stvorili prije otprilike 140 godina. Dr. Radoš naglasio je kako se glacijalna teorija, nakon detaljnih geomorfoloških analiza, može u potpunosti odbaciti.
Blidinjsko jezero danas je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini te zaštićeni geomorfološki spomenik prirode unutar Parka prirode Blidinje. No njegov nastanak vezan je uz vrlo konkretne potrebe tadašnjeg stanovništva. Do kraja 19. stoljeća Blidinjsko polje redovito je plavilo u proljeće, nakon topljenja snijega, a voda je ponirala kod Ivan Doca. Zbog potrebe za vodom tijekom ljetnih mjeseci, lokalni ljudi odlučili su začepiti ponore i tako zadržati vodu u polju.
Iako se točna godina nastanka jezera ne navodi u izvorima, povijesne karte daju jasan okvir. Karta iz 1881. godine, koja prikazuje stanje s kraja 1880., još uvijek ne bilježi postojanje jezera. Već na austrijskoj topografskoj karti nastaloj između 1880. i 1884. godine, Blidinje jezero jasno je ucrtano. Na temelju toga, njegov se nastanak smješta u razdoblje između 1881. i 1885. godine.
Predavač se osvrnuo i na narodnu predaju, koja se u ovom slučaju podudara sa znanstvenim zaključcima. Lokalno stanovništvo oduvijek je tvrdilo da je jezero ljudsko djelo. Prvi zapis o tome ostavio je duvanjski učitelj Stojan Rubić 1899. godine, a sličnu priču kasnije je prenio i Andrija Jurić, dugogodišnji lovočuvar s područja Čvrsnice i Prenja. Zabilježeno je i postojanje kamenog nasipa koji je zadržavao vodu, što predstavlja jedini trag ranije brane prije izgradnje današnje.
Posebno je istaknuto da današnje Blidinje jezero opstaje isključivo zahvaljujući brani izgrađenoj 1990. godine u ponornoj zoni. Bez te brane, voda bi i danas otjecala podzemnim putevima, kao što je to činila stoljećima ranije.
Predavanje dr. sc. Denisa Radoša još jednom je pokazalo kako spoj znanstvenih istraživanja, povijesnih izvora i narodne predaje može rasvijetliti važne dijelove lokalne prošlosti, ali i razbiti dugogodišnje zablude o prirodnim fenomenima koji su postali simbol jednog kraja.
Slaven Nevistić / Tomislavcity
