Malo je povijesnih osoba iz Hercegovine oko kojih se tijekom gotovo četiri stoljeća isplelo toliko priča kao oko Mijata Tomića. Hajdučki harambaša iz duvanjskog kraja bio je stvarna povijesna osoba, ali su ga narodne pjesme i predaje s vremenom pretvorile u junaka gotovo mitskih razmjera.
Mijat Tomić rođen je početkom 17. stoljeća u Brišniku kod Duvna, današnjeg Tomislavgrada. Povjesničar i folklorist Marko Dragić u radu objavljenom 2026. u časopisu Kroatologija navodi 1610. kao godinu njegova rođenja. Prema predaji, rano je ostao bez roditelja, a odgojio ga je stric Niko.
Živio je u vrijeme osmanske vlasti, a njegov životni put odveo ga je na Vran, gdje je postao harambaša hajdučke družine. Hrvatska enciklopedija navodi ga među najpoznatijim hajdučkim harambašama u Hercegovini. Hajduci su bili odmetničke skupine koje su napadale na cestama i naselja, ali su u narodnoj tradiciji pojedini među njima dobili status boraca protiv nepravde i osmanske vlasti.
Prema predaji koju obrađuje Dragić, Mijatova družina brojila je 42 hajduka, a zanimljivo je da među njima nisu bili samo katolici nego i pravoslavci i muslimani. Mijatu se pripisuje pomaganje siromašnima, gradnja česmi te dovođenje vode stanovništvu Repovaca kod Konjica.
Da Mijat nije samo lik iz narodne pjesme potvrđuju povijesni tragovi. Franjevački samostan Rama-Šćit navodi pismo imotskog kapetana Omre mletačkom providuru u Omišu iz 1640. godine, kao i podatke povezane s Mijatom iz 1637. godine.
O njemu je pisao i fra Filip Grabovac u djelu Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga, tiskanom u Veneciji 1747. Grabovac ga naziva Mijatom iz Duvna i bilježi predaju da ga je izdao kum Ilija Bobovac iz Doljana.
Upravo je Mijatova smrt postala jedan od središnjih dijelova legende. Prema predaji, Bobovac ga je namamio u zamku u Doljanima, gdje je Mijat ubijen hicem kroz otvor u zidu. Kao godina smrti najčešće se navodi 1656., premda istraživači ostavljaju mogućnost da se dogodila između 1656. i 1659. godine.
Na njegovu grobu u Doljanima 1937. postavljena je spomen-ploča, a sjećanje na njega preživjelo je stoljeća. O Mijatu su nastajale narodne pjesme, književna djela i brojne predaje, a suvremeno istraživanje objavljeno ove godine donosi više od 20 primjera kulturnog pamćenja o njemu zabilježenih krajem 20. i početkom 21. stoljeća.
Blidinje.NET/bljesak.info
