Park prirode Blidinje prostor je iznimne prirodne, krajobrazne i hidrologijske vrijednosti, ali i područje koje se suočava s ozbiljnim pritiscima. Na temu “Aktivnosti zaštićenog područja” u prvoj emisiji Običnog radia u sklopu projekta “Priroda pamti, ostavi trag a ne otpad” gostom je bio Zdravko Kutle, ravnatelj Parka prirode Blidinje. Govoreći o stanju u zaštićenom području, istaknuo je kako Blidinje ima velik potencijal, ali nedostatak sustavne zaštite, financijske potpore i provedbe zakona ozbiljno ugrožava njegov daljnji razvoj.
Blidinje kao zaštićeno područje od posebne važnosti
Kutle je u razgovoru istaknuo kako je Park prirode Blidinje jedno od važnih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini te da njegova vrijednost nije samo lokalna, nego i šira. Naglasio je kako Blidinje obuhvaća velik prostor, bogat prirodnim posebnostima, jezerima, biljnim vrstama i endemima, zbog čega njegovo očuvanje ima poseban značaj. Prema njegovim riječima, Blidinje posjeduje i niz stručnih dokumenata, studija i planova koji potvrđuju njegovu prirodnu i razvojnu vrijednost, no problem nastaje u njihovoj provedbi. Upravo u tome vidi jedan od najvećih nedostataka sadašnjeg sustava upravljanja.
Malo zaposlenih, veliki izazovi
Govoreći o funkcioniranju uprave Parka prirode Blidinje, Kutle je upozorio na nesrazmjer između važnosti prostora i kapaciteta onih koji bi ga trebali štititi. Istaknuo je kako Park raspolaže vrlo skromnim ljudskim i financijskim resursima, što otežava svakodnevno upravljanje, zaštitu prirodnih dobara i provođenje zakonskih obveza. U emisiji je poručio kako Blidinje ima kapacitet i potencijal, ali da bez zaposlenih, upravljačke strukture i novca nije moguće ostvariti ono što bi jedno zaštićeno područje trebalo predstavljati.
Europski projekt vrijedan 210 tisuća eura
Jedna od važnijih tema razgovora bio je i projekt koji se odnosi na prilagodbu klimatskim promjenama. Kutle je naveo kako je Park prirode Blidinje, u suradnji s partnerima, dobio 210.000 eura kroz europski program, a cilj projekta je izrada plana prilagodbe klimatskim promjenama. Posebno je naglasio kako je fokus stavljen na zaštitu šumskog prostora i prevenciju požara, s obzirom na to da je šuma jedno od najvrjednijih bogatstava Blidinja, ali i jedan od najugroženijih resursa. Kroz projekt bi se, prema njegovim riječima, trebale izraditi studije, strategije otpornosti, akcijski investicijski planovi te uključiti lokalne zajednice i ključni dionici.
Divlja gradnja i otpad među najvećim pritiscima
Najizravniju poruku Kutle je poslao govoreći o problemima na terenu. Kao najveći problem izdvojio je divlju gradnju, ocijenivši da upravo ona sa sobom povlači i druge negativne posljedice, poput neuređenog odlaganja otpada i povećanog rizika od požara. Upozorio je da je riječ o prostoru na koji gravitira više općina, ali da, unatoč tomu, izostaje jasna i dosljedna odgovornost za ono što se ondje događa. Posebno je problematizirao činjenicu da se u zaštićenom području gradi mimo zakona, dok istodobno nedostaje učinkovita kontrola, inspekcijski nadzor i sustavno upravljanje prostorom.
Turizam bez reda dugoročno nije rješenje
Kutle se osvrnuo i na razvoj turizma na Blidinju, naglasivši kako je dio prostora, osobito oko skijališta, već snažno opterećen izgradnjom. Iako smatra da turizam može imati važnu ulogu u razvoju toga kraja, upozorava da on mora biti usklađen s pravilima zaštite prirode i održivog upravljanja. Dodao je kako na Blidinju postoji upravna zgrada s više sadržaja koji bi mogli biti stavljeni u funkciju edukacije, seminara i boljeg upravljanja prostorom, ali da ni taj potencijal još nije dovoljno iskorišten. Po njegovu mišljenju, bez ozbiljnije institucionalne potpore i aktivnijeg upravljanja teško će se postići ravnoteža između turističkog razvoja i očuvanja prirode.
Vrijedni resursi traže ozbiljnu zaštitu
U razgovoru je naglašena i hidrologijska važnost Blidinjskog područja, kao i njegova bioraznolikost. Kutle je podsjetio da postoje ranije rađene studije koje se odnose na vode, prirodno-zemljopisne značajke, etnološke lokalitete i mogućnosti turističkog razvoja. Takvi dokumenti, smatra, potvrđuju da je riječ o prostoru koji ima jasne temelje za kvalitetno i stručno upravljanje, ali je problem što se ono ne provodi u mjeri u kojoj bi trebalo. Upravo zato smatra da su za budućnost Blidinja presudni bolja suradnja osnivača, ozbiljnija provedba zakona i više političke i institucionalne odgovornosti.
Potrebna su pravila, red i preuzimanje dobrih praksi
Za kraj razgovora Kutle je poručio kako svijest građana o zaštiti prirode postoji i postupno se mijenja, ali da bez jasnih pravila i njihove provedbe nema stvarnog pomaka. Smatra da bi osnivači i nadležne jedinice lokalne samouprave trebali podići razinu odgovornosti, urediti pitanja urbanizma, otpada i nadzora te preuzeti dobra rješenja iz zemalja koje su u zaštiti prirode otišle dalje. Kao primjer naveo je potrebu prepisivanja onoga što je dobro iz prakse Hrvatske, Slovenije i drugih europskih zemalja, uz jasnu poruku da zaštićeni prostor ne može opstati bez reda, odgovornosti i poštivanja zakona.
