Planina je to koja izranja iz mora pružajući sa svojih vrhova i vidikovaca nezaboravne panoramske poglede na Makarsku rivijeru i Zabiokovlje. U Parku prirode Biokovo nalazi se i Botanički vrt Kotišina, smješten na primorskoj padini iznad sela Kotišina. Na prvi pogled siromašno i golo Biokovo obiluje brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Uz mjestimice prašumske šume bukve, jele i crnoga dalmatinskog bora, nalazimo velik broj biljnih vrsta, među kojima su i endemi. Do najvišeg vrha Biokova Sv. Jure, osim planinarskih staza, vodi i cesta duga 23 km, koja je ujedno i najviša asfaltirana cesta u Hrvatskoj. Vidikovci s kojih se pruža prekrasan pogled su Staza koja se nalazi na 897 metara nadmorske visine, a lijevo od oznake na parkiralištu ispred ugostiteljskog objekta “Vrata Biokova” pješačkim putem se za oko 5 minuta stiže se do vidikovca s kojeg se pruža pogled na Makarsku rivijeru i otoke. Iznad parkirališta nalazi se najveće i najzanimljivije sekundarno stočarsko naselje Podglogovik koje je danas napušteno. U sklopu napuštenog naselja Podglogovik nalazi se i planinarska kuća Planinarskog društva “Vitrenik” iz Podgore.
Drugi biokovski vidikovac je Ravna vlaška. Na ovom vidikovcu koji se nalazi uz biokovsku cestu, na 13. kilometru postavljen je panoramski dalekozor, a tu je smješten i info-centar gdje se u ljeti mogu dobiti promidžbeni materijali i informacije o Parku. Na Biokovu se nalazi i vidikovac Štrbina (ispod Vošca), smješten na 1338 metara nadmorske visine, a 800 metara od odvojka za Vošac na biokovskoj cesti nalazi se parkiralište (ispred planinarskog doma pod Vošcem, koji za sada nije u funkciji) s kojeg se pješačkom stazom za oko 15 minuta stiže do vidikovca s kojeg se pruža pogled na Makarsku i otoke. Do vidikovca se može doći i planinarskom stazom iz Makra.
U Parku se nalazi i vidikovac Vošac na 1422 metra nadmorske visine, a koji se nalazi na vrhu Vošac do kojeg se dolazi srednje teškom pješačkom stazom za oko 20 minuta od parkirališta ispred Planinarskog doma ‘’Pod Vošcem’’ koji za sada nije u funkciji ili planinarskom stazom iz Makra. Na samom vrhu nalazi se Planinarski dom ‘’Vošac“.
Tomaševo guvno
Vidikovac na najvišem biokovskom vrhu na 1762 metara nadmorske visine je Sveti Jure koji je od odvojka za Vošac na biokovskoj cesti, udaljen 6 kilometara i krajnje je ishodište biokovske ceste. Do Sv. Jure može se doći planinarskom stazom iz Makra preko Vošca te iz Velikog Brda i Baškovića preko Lokve sa primorske strane ili sa zagorske strane iz Milića i sa vrha Turije. Na vrhu Sv. Jure nalazi se televizijski toranj i zgrada za telekomunikacijske uređaje te crkva sv. Jure. Za izuzetno lijepog vremena mogu se dobro vidjeti bosansko-hercegovačke planine i susjedna Italija (Monte Gargano).
Na Biokovu ne propuštajte obići poučne staze i to geološku staza pod Vilovikom i Putovima drevne Berulije. Poučna geološka staza pod Vilovikom počinje na 9. kilometru biokovske ceste, između Lemešinih dolaca i Jakičuše.
Kroz devet poučnih tabli prikazan je život stare Berulije i njenih stanovnika. Riječju i slikom ispričane su priče o crkvi Gospe od zdravlja iz 17. stoljeća – zaštićenom kulturnom dobru, Tomaševom guvnu na kojem se vršilo žito, Gorčini – lokalitetu poznatom bademu gorčici i višnji maraski, Klešićima – starom naselju na kamenim liticama, bunaru Vodice – vrelu ‘’žive vode’’, vidikovcu Mrkore – lokalitetu na stijenama posebne strukture i boje, Dubravi – danas obrasloj gustom borovom šumom gdje su se nekada nalazili plodni vinogradi i nasadi višnje maraske te crkvi sv. Nikole, evidentiranom kulturnom dobru iz 13. stoljeća. Staza je lagana, a za njen obilazak potrebno je oko sat vremena.
Prilikom obilaska Biokovo nikako ne smijete propustiti obilazak Botaničkog vrta Kotišina. Od Makarske je udaljen samo 3 kilometra, a do njega se može stići automobilom, asfaltnom cestom nakon skretanja sa državne ceste Makarska – Vrgorac za selo Kotišina ili pješice iz centra Makarske (iznad gradske tržnice) za oko 45 minuta. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić (1920-1990), sa svrhom zaštite i očuvanja te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo.
Planinu je moguće obići i biciklom. Vožnja biciklom predviđena je asfaltnom biokovskom cestom od ulaza u Park do najvišeg vrha Sv. Jure uz osobiti oprez jer cesta ima samo jednu traku sa ugibalištima i njome za vrijeme turističke sezone prometuje veći broj automobila, kombi-buseva i motocikla. Makadamska cesta Staza-Saranač duljine 8 kilometara, kao i protupožarni putevi u okviru Parka i u kontaktnim zonama pogodni su za brdski biciklizam. Tu je i padobransko letenje, poletišta Miletin bor i Pržinovac nalaze se u Parku, a sletište Ramova dio je obalnog rta u Makarskoj.
Europska sredstva
Novi ravnatelj JU Park prirode Biokovo Slavo Jakša trenutačno radi na projektu ‘’Novi Adrion-promicanje održivog korištenja prirodne baštine PP Biokovo’’ za koji je još lani potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Za projekt su odobrena sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 27,2 milijuna kuna te 2,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a JU Park prirode Biokovo partneri u projektu su JU Makarska – razvojna agencija MARA i Hrvatska gorska služba spašavanja. Ovim projektom će se kompletno promijeniti model posjećivanja Biokova na kojem će se smanjiti broj posjeta osobnim automobilom i uvesti organizirano skupno posjećivanje te povećati educiranost posjetitelja kao i razina njihove sigurnosti.
Sada se radi na gradnji vidikovca na Ravnoj Vlaškoj, a uređena je i osam kilometara duga stara Rodićeva cesta od prijevoja Staza prema Saranču, koja će biti obiteljsko pješački-biciklistički put. Planirana je uspostava javnog prijevoza koji bi povezivao ključne točke na području biokovske ceste. Njom bi se posjetitelji Parka prevozili do vrha Sv. Jure. Nabavit će se i 15 bicikla na konvencionalni pogon, 15 na električni i 30 GPS lokatora za praćenje.
Na predjelu Ravna Vlaška već su započeli radovi na izgradnji “Skywalka”m staklene šetnice iznad ponora u obliku potkove, koja će biti gotova do proljeća 2020. godine.
Smještaj u Parku prirode “Biokovo” moguć je u Planinarskoj kući “Bukovac” koja ima kapacitet za 10 osoba, a tu je i Planinarski dom “Toni Roso” u kojem je moguće smjestiti 20 ljudi.
U Planinarskoj kući ‘’Slobodan Ravlić’’ moguć je smještaj za 18 osoba kao i u Planinarskoj kući ‘’Pod Jurom’’, dok deset izletnika može primiti Planinarska kuća “Akademik Josip Roglić”. Na predjelu Staza nalazi se kuća za odmor ‘’Vrata Biokova’’ za osam osoba. Nadalje, na području Parka prirode “Biokovo” postoji nekoliko konoba i restorana gdje možete uživati u bogatoj ponudi domaćih specijaliteta, a to su konoba “Roko” u Brelima Gornjim, konoba “Panorama” u Šošićima, konoba “Opačak” u Gornjim Tučepima gdje se nalazi i restoran “Veza” te na predjelu Staza kuća seoskog turizma “Vrata Biokova”.
Biokovo kao planina ima veliki turistički potencijal. Park prirode “Biokovo” godišnje, od 1. travnja do 1. studenoga do kada je otvoren ulaz u park, posjeti 65 tisuća ljudi. Svaki posjetitelj ili organizator posjeta koji ulazi u park na glavni ulaz, dužan je kupiti ulaznicu, predočiti je na zahtjev službene osobe i zadržati je do izlaska iz parka. Cijena dnevne ulaznice je 50 kuna po osobi, trodnevne 100 kuna, sedmodnevne 250 kuna, a mjesečne 1000 kuna. Cijenu s popustom ostvaruju planinari uz predočenje planinarske iskaznice tekuće godine, hrvatski branitelji, osobe s invaliditetom, biciklisti te školske, odgojne i obrazovne ustanove (uz prethodnu najavu). Djeca do 7 godina oslobođena su plaćanje ulaznica. Kupnjom ulaznice posjetitelj stječe pravo posjeta svim dopuštenim mjestima u parku, korištenja promidžbenih materijala, pravo parkiranja…
Informativni centar Ravna Vlaška nalazi se uz biokovsku cestu na trinaest kilometara od ulazne recepcije ispred istoimenog vidikovca. Tijekom ljetnih mjeseci otvoren je za posjetitelje svakim danom u prijepodnevnim satima. U njemu posjetitelji mogu dobiti promidžbeni materijal i informacije o parku, upoznati se s geološkom prošlošću Biokova na temelju geološkog stupa, vidjeti fotografije flore i faune te saznati nešto o jamama ledenicama i životu stanovnika u sekundarnim stočarskim naseljima u prošlosti.
Biokovo, naravno, ima i planinarske staze kojih je devetnaest, te pješačke staze iz Makarske, Brela, Baške Vode, Tučepa i Podgore, a planinu je moguće obići i biciklom. Vožnja biciklom predviđena je asfaltnom biokovskom cestom od ulaza u park do Sv. Jure uz osobiti oprez jer cesta ima samo jednu traku s ugibalištima i njome za vrijeme turističke sezone prometuje veći broj automobila, kombi-buseva i motocikla. Makadamska cesta Staza-Saranač duljine 8 kilometara, kao i protupožarni putovi u okviru parka i u kontaktnim zonama pogodni su za brdski biciklizam. Tu je i padobransko letenje, a letilište ‘’Biokovo’’ nalazi se u Parku prirode “Biokovo” i službeno je registrirano na temelju Rješenja Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te je namijenjeno letenju ovjesnih jedrilica i parajedrilica u svrhu sportskog i rekreativnog letenja. Poletišta Miletin bor i Pržinovac nalaze se u parku, a sletište Ramova dio je obalnog rta u Makarskoj.
U Parku prirode “Biokovo” moguće je individualno i organizirano planinarenje, a posjetitelji mogu prema planinarsko-turističkoj karti na terenu obići mnoštvo putova i staza i to Poučni ekološki put “dr. fra Jure Radić’’ i Biokovsku planinarsku stazu, a pristup s primorske strane je sjeverozapadni, središnji i jugoistočni dio Biokova, a tu je i pristup sa zagorske strane. Planinarske staze su: Podgora/Srida sela – Vrutak – Staza – Podgogovik, Tučepi/Srida sela – Sv. Kate – Mali vrv – Badališće – Ravna Vlaška, Tučepi/Grubišići – Logršća Voda – Kolovrat – Lađana, Makarska – Kotišina – Pržinovac – Štrbina – Vošac, Makarska – Makar – Kruška – Štrbina – Vošac, Makarska – Makar – Kruška – Štrbina – Babina Vrklja – Sv. Jure, Makarska – Veliko Brdo/Baškovići – Miletin bor – Prasina dolac – Baškovića staje – Lokva, Makarska – Veliko Brdo – Križice – Štropac – Duboki dolac – Babina Vrklja – Sv. Jure, Baška Voda – Bast – Korito – Osićine – Sv. Ilija, Brela/Kričak – Sv. Kajo – Nevistina stina – Sokolove staje – Sv. Nikola, Brela Gornja/Subotišće – Sv. Nikola – Bukovac, Šute – Kamenica – Šutine staje – Vraca – Sv. Ilija, Brzice – Kaoci – Podrašac – Studenci – Lokva, Milići – Očeski – Sv. Jure, Vrh Turije – Lozovac – Ljubović – Sv. Jure, Župa/Roglići – Čulija – Sutvid – Sv. Rok, Veliki Godinj – Goli brig – Manastirine/”Planinarski put Josipa Bašića”, Gomila – Zakučje – Stružine – Manastirine i Biokovska planinarska staza (BPS) – Bartulovići (Brela Gornja) – Šošići (Gornje Igrane).Blidinje.NET/slobodnadalmacija.hr
