Prvo proljetno voće koje će zbog svoje bogate rodnosti, primamljive boje, izrazite sočnosti i slatkoće ploda naći na mnogim stolovima. Jagoda spada u porodicu ruža a u specifičnosti spada i smještaj sjemenki na vanjskom rubu ploda. Jagode se u prehrani koriste na različite načine najčešće se konzumiraju sirove, ali svoju primjenu nalaze i u izradi sokova, poslastica, džemova, pekmeza, sladoleda, krema za lice. Poznata je u svim dijelovima svijeta a stari Rimljani su koristili ovo biljku za sprječavanje i ublažavanje širokog spektra bolesti, piše wish.hr
Sadnja jagoda
Jagoda kakvu je mi poznajemo nastala je u osamnaestom stoljeću križanjem s američkim vrstama jagoda koje su bile veče i imale su sočniji plod od europskih. Jagoda se može prilagoditi svim klimatskim uvjetima te se tako uzgaja po cijelom svijetu s izuzetkom arktičkog pojasa. Jagoda je višegodišnja biljka a može se jednostavno posaditi u vrtovima ili na balkonima. Zemlja mora biti dobro usitnjena i bogata hranjivom. Preporučuje se oko stabljike postaviti slamu ili malč kako plodovi ne bi bili u dodiru sa zemljom te tako prerano počeli trunuti. Biljku je potrebno dobro zalijevati naročito prvih dana nakon sadnje. Jagode se razmnožavaju putem vriježa nastalih iz matične biljke.
Hranjiva svojstva
Jagode su izrazito bogate vodom na koju otpada skoro 90% cjelokupne težine ploda. Jagode imaju malo kalorija, bogate su ugljikohidratima i naročito vlaknima a unatoč svom slatkom okusu ne sadrže puno voćnih šećera. U sebi sadrže velike količine vitamina C koji podiže imunitet i izvrstan je antioksidans. Također je prisutan i vitamin K, folna kiselina, magnezij i kalij.
Dobrobiti jagode:
> podiže imunitet
> daje elasticitet koži, sprječava stvaranja bora
> pomaže kod očnih oboljenja
> snizuje loš kolesterol
> pomaže kod srčanih oboljenja
> smiruje upale
> regulira krvni tlak
> pomaže kod snižavanja tjelesne težine
> dobar je diuretik
Osim ploda u narodnoj medicini se koristi osušeni list za pripremu čaja.
Blidinje.NET
