O VRAN PLANINI
Vran je planina u BiH, visine 2074 m. Nalazi se na području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Okružen je s jugoistoka Dugim poljem (1187 m) i Blidinjskim jezerom(1183 m), s istoka Dragajice (1435 m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1520-1571m) i Trebiševo (1273 m).
Sjeverozapadno je planina Ljubuša1686 m). Proteže se od jugo-zapada prema sjevero-istoku. Ima oblik jednostavnog čunja i nije toliko razvedena. Strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti ponegdje zatičemo ravne i okomite stijene.Građen je od vapnenaca i dolomita. Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m).
Podnožje planine obraslo je bukovom šumom i klekovinom, dok je jugoistočna strana gola, bez šume. Vran je pun vrtača, udolina i plesana (zaravni). Plesno je lokalni naziv za koso položenu zaravan promjera do nekoliko stotina metara koja se nalazi u visinskom dijelu planine. (Izvor: Wikipedija) Vrh je označen hrpom kamenja. Na jednom većem je istaknuta nadmorska visina vrha. Tu je još i metalni tuljak sa žigom i upisnom knjigom. S vrha se pružaju neometani vdici u svim smjerovima.
Staza do ovog odredišta: Hajdučke Vrleti » Veliki Vran
Početna točka uspona je kod restorana „Hajdučke Vrleti“. Tu treba parkirati automobil. Uspon na vrh je dosta jednostavan ali dosta zahtjevan i naporan. Jednostavan je zbog toga jer je snalaženje lagano. Cijelo vrijeme uspona se vidi vrh. Markacije su jako loše i teške za slijediti (informacije u trenutku prenošenja ovog članka, molimo planinare ukoliko je došlo do promjena da stave u komentar ). U usponu se savladava oko 900 m visinske razlike. Vran planina se pruža pravcem zapad – istok, od Duvanjskog polja do Sovićkih vrata. Najviši vrh Vrana je Veliki Vran 2074. m.
S južne strane Vrana pruža se kraško polje koje prema zapadu završava s Blidinjskim jezerom. Sa sjeverne strane, od Prokosa do Kedžare prevladava prilično kamenit prostor koji je nekada služio za ispašu ovaca, jedan dio ovoga prostora je pod crnogoričnim šumom i makijom. S vrha se pružaju nesmetani vidici u svim smjerovima. Vrh je označen s hrpom kamenja u koju je zataknut suhi drveni kolac. Neposredno pored ove gomile je metalni tuljac s upisnom knjigom i žigom.
Statistika i pregled staze
Vrijeme trajanja: 03 h 28 min
Visina polazišta: 1216 m
Visina odredišta: 2068 m
Minimalna visina: 1215 m
Maksimalna visina: 2068 m
Uk. vis. raz. uspona: 925 m
Uk. vis. raz. silaska: 73 m
Ukupna duljina: 4.1 km
Prosječni nagib: 38 %
Utrošak energije: 7342 kJ
Zahtjevnost staze: Srednje teška
Markacija staze: Loša
Tip aktivnosti: Planinarenje
Sezone: Zima, Proljeće, Ljeto, Jesen
Google maps za ovo odredište
Izvor: planinarenje.hr
Blidinje.NET
