Spor Norveške i EU oko lova na rakove u vodama kod arhipelaga Svalbard krije moguću borbu za nešto još vrijednije što se nalazi u Sjevernom moru, a to je nafta. Norveška je ove godine u svojim vodama zapljenila jedan brod EU i protjerala još nekoliko, jer Europska komisija, kako tvrdi, nema pravo davati dozvole za ribolov kod udaljenog otočja Svalbard, koje je pod upravom Osla. EU je 2015. zahtijevala od članica da prestanu izdavati dozvole za lov na rakove, ali je krajem 2016. Europska komisija izdala dozvole za 16 brodova iz Latvije, Litve i Španjolske.
“EU i Norveška imaju različite poglede na interpretaciju relevantnih međunarodnih sporazuma u vezi s ribolovom u vodama oko Svalbarda”, izjavio je europski povjerenik za ribolov Karmenu Vela. Iako Bruxelles i Oslo inzistiraju da je predmet njihovog neslaganja isključivo pravo na lov rakova, koji dostižu cijenu i do 4.5 eura po kilogramu, mnogi stručnjaci tvrde da su obje strane svjesne mnogo dubljih geostrateških implikacija, u vrijeme borbe svjetskih sila za kontrolu nad arktičkim resursima, piše portal Politiko. Norveška je zabrinuta da bi rakovi mogli postaviti pravni presedan, jer ako stranci mogu doći loviti rakove, onda će im to dati pravo da traže i naftu, plin i druge mineralne resurse i biti će im teže osporiti to pravo.
“Rakovi su test. Ono što se dogodi sada odlučiti će što će se događati po svakom drugom pitanju”, izjavila je znanstvenica Rachel Tiller iz norveškog istraživačkog instituta SINTEF Ocean group. Prema procjeni američkih vlasti, na Arktiku se nalazi 22 posto neotkrivenih svjetskih rezervi nafte i plina, a norveška kompanija Statoil već ima 130 bušotina u Barentsovom moru koje okružuje Svalbard. Ovo je “novi oblik zlatne groznice” za Svalbard, koji je povijesno bio centar rudarstva i lova na kitove, navodi Politiko. Stručnjaci smatraju da bi potencijal neotkrivenih energetskih izvora mogao od spora oko rakova napraviti samo kamoflažu iza koje se krije traganje za crnim zlatom. Oslo je odbacio svaku sugestiju da bi rakovi mogli otvoriti vrata potrazi za naftom.
“Područje grebena gdje žive rakovi nije otvoreno za aktivnosti povezane sa naftom i ne postoje planovi za takvo otvaranje”, izjavio je glasnogovornik vlade. Svalbardskim sporazumom iz 1920. godine, koji su potpisali Norveška, Švedska, Danska, Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Italija, Francuska i SAD, Norveškoj je garantiran suverenitet nad tim arhipelagom, ali je svaka potpisnica zadržala pravo na slobodan pristup.
Unatoč tome što političari negiraju ideju da spor nadilazi pitanje lova na rakove, istraživač Harald Sakarias Brevig Hansen na Institutu Fridtjof Nansen smatra da bi taj spor mogao otežati suradnju Norveške i EU u drugim sektorima, posebno što se zbog klimatskih promena mijenja Arktik i otvaraju pristupi resursima koji su ranije bili prekriveni ledom.
Izvor:croenergo.eu
