Tradicionalno, a neki i zavjetno brojni su Ramci koji su doselili u Požeštinu hodočastili kao i prijašnjih godina, prve nedjelje iza Petrova, u svoju rodnu grudu gdje su zajedno sa Ramskim pukom pohodili grob Dive Grabovčeve na Kedžari – Vran planini. Taj se običaj prenosi iz generacije na generaciju, s koljena na koljeno. Hodočašće je bilo u organizaciji Ramske zajednice Požega.
Središnje euharistijsko slavlje, kojemu su prethodile pučke pobožnosti, obavljanje zavjeta, u molitvi obilazak Divinog groba i spomen kipa, u koncelebraciji 20-ak svećenika predvodio je i pod njom propovijedao fra Sretan Ćurčić, gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu.
Prije početka Svete mise tekst poruke Dive Grabovčeve u ramskoj narodnoj nošnji izrekla je djevojka Daria Pavlović koja je podsjetila na davna vremena i tragediju kroz koju je za vladavine Turaka prolazio ramski čovjek.
Svojim pjevanjem, misno slavlje uzveličale su Etno skupina “Čuvarice”. Posljednjih nekoliko godina povećava se broj hodočasnika na grob Dive Grabovčeve, a ove ih je godine prema procjeni bilo desetak tisuća.
Podsjetimo, svakog ljeta, točnije na prvu nedjelju poslije Petrova, tisuće hodočasnika iz Rame, Hercegovine, Bosne, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na lokalitetu Kedžara, na Vran planini. Dio njih, a posebno mladi i pješači do ovoga mjesta kako bi obavili svoje zavjete i sudjelovali u slavlju Svete mise.
Diva Grabovčeva, koja je danas inspiracija mnogim pjesnicima i umjetnicima, bila je katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Želeći očuvati svoju kršćansku vjeru i djevojačku čestitost, Diva se toj njegovoj namjeri izričito usprotivila. No, mladi beg bio je uporan, te je mladu pastiricu Divu pronašao na Vran planini. Kad ga je Diva još jednom odbila, Tahir-beg ju je u bijesu i usmrtio. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, a pored njega se nalazi brončani kip koji prikazuje Divu u klečećem položaju s uzdignutom glavom prema nebu.
Na povratku kući hodočasnici iz Slavonije – Požega posjetili su samostan na Šćitu gdje im je fra Mijo Džolan pojasnio o svakom događanju iz prošlosti što je značenje skulpture koje se nalaze tamo. Osnaženi u vjeri, nadahnuti nagovorima na misnom slavlju Ramci iz Požeštine puni su se dojmova vratili kući, piše pozega.eu
Blidinje.NET
