Na temelju ažuriranih podataka i informacija koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), onečišćujuće tvari u zraku i dalje prekoračuju standarde i smjernice Europske unije i Svjetske zdravstvene organizacije, unatoč sporom napretku.
U izvješću Europske agencije za okoliš o kvaliteti zraka za 2018. pod nazivom “Air quality in Europe – 2018 report” navodi se kako je cestovni promet jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka u Europi, a posebno kada je riječ o štetnim onečišćujućim tvarima kao što su dušikov dioksid i lebdeće čestice.
Emisije iz poljoprivrede, proizvodnje energije, industrije i kućanstava isto tako doprinose onečišćenju zraka. U Izvješću se navode najnoviji službeni podaci o kvaliteti zraka prikupljeni tijekom 2016. godine s više od 2500 postaja za praćenje kvalitete zraka u cijeloj Europi.
Lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) su onečišćujuće tvari koje najviše štete zdravlju ljudi. Visoke razine onečišćujućih tvari u zraku i dalje imaju negativan učinak na Europljane, posebno na one koji žive u urbanim područjima.
Onečišćenje zraka ima i značajne učinke na gospodarstvo jer skraćuje životni vijek ljudi, povećava zdravstvene troškove i smanjuje produktivnost u svim gospodarskim sektorima zbog izgubljenih radnih dana provedenih na bolovanju.
Onečišćenje zraka negativno utječe i na ekosustave tako što oštećuje tla, šume, jezera i rijeke te smanjuje poljoprivredne prinose. Sadašnje politike i tehnološke inovacije, kao i one u prošlosti, dovele su do sporog, ali stabilnog napretka u pogledu smanjenja tih negativnih učinaka. Iz ažuriranih procjena sadržanih u Izvješću vidljivo je da su 2015. koncentracije čestica PM2,5 prouzročile preranu smrt otprilike 422 000 osoba u 41 europskoj zemlji, od čega otprilike 391 000 osoba iz 28 država članica EU-a.
Iz opsežne procjene koja je uključena u ovogodišnje Izvješće vidljivo je da je, u usporedbi s 1990., broj preranih smrti prouzročenih česticama PM2,5 manji za otprilike pola milijuna godišnje. Razlog tome je provedba europskih politika u području kvalitete zraka i uvođenje mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Zahvaljujući njima smanjena su, primjerice, onečišćenja prouzročena automobilima, industrijom i proizvodnjom energije.
“Onečišćenje zraka je nevidljivi ubojica i moramo pojačati napore za rješavanje njegovih uzroka. Kada je riječ o onečišćenju zraka, emisije iz cestovnog prometa često su štetnije od onih iz drugih izvora zato jer se događaju na razini tla i uglavnom u gradovima, tj. u blizini ljudi. Stoga je važno da Europa udvostruči svoje napore za smanjenje emisija prouzročenih prometom, proizvodnjom energije i poljoprivredom te uloži sredstva kako bi ti sektori postali čišći i održiviji“, rekao je izvršni direktor EEA-a Hans Bruyninckx. “Rješavanjem problema u tim sektorima na integriran način mogu se ostvariti jasne koristi za kvalitetu zraka i klimu, što će doprinijeti poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi“.
Kada je riječ o PM2,5 (česticama promjera najviše 2,5 mikrometara), godine 2016. postotak urbanog stanovništva u 28 država članica EU-a koje je izloženo PM2,5 iznosio je 6 %, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj postotak iznosio 7 %. Međutim, otprilike 74 % urbanog stanovništva EU-a bilo je izloženo koncentracijama koje premašuju one navedene u strožim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost česticama PM2,5 prouzročila je 2015. godine preranu smrt otprilike 422 000 osoba u 41 zemlji.
Godišnja granična vrijednost za NO2 i dalje se znatno prekoračuje u cijeloj Europi. U urbanim područjima u kojima koncentracije prekoračuju godišnje granične vrijednosti EU-a i smjernica Svjetske zdravstvene organizacije 2016. godine je živjelo 7 % stanovništva iz 28 država članica EU-a, što je smanjenje u odnosu na 2015. kada je taj postotak iznosio 9 %. Izloženost NO2 prouzročila je 2015. godine preranu smrt otprilike 79 000 osoba u 41 europskoj zemlji.
Tijekom 2016. godine otprilike 12 % stanovništva iz 28 država članica EU-a koje živi u urbanim područjima bilo je izloženo razinama O3 višima od ciljne vrijednosti EU-a, što je znatno smanjenje u odnosu na 2015. (30 %). Međutim, taj je postotak i dalje veći od onog zabilježenog 2014., kada je iznosio 7 %. Otprilike 98 % stanovništva bilo je izloženo razinama višima od onih navedenih u strožim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost ozonu prouzročila je tijekom 2015. godine preranu smrt otprilike 17 700 osoba u 41 europskoj zemlji.
Blidinje.NET/croenergo.eu
