Dinara. Planina, gorda i ponosna majka svih njenih kćeri planina i planinica, gorskih vapnenačkih lanaca koji se protežu sve od Slovenije na sjeveru do Albanije na jugu. Kamena ljepotica okupana vjetrom silne snage, nemilosrdnom burom, koja kao da je umjetnik, oblikuje krška polja i podzemne skrovite jame kroz koje protiču rijeke kao krvotok ovog pustog, suhog područja koje je istinski test za ljude, zvijeri i bilje koji tu obitavaju. Baš zato, načinili su Dinaridi „gene kamene“ i ljude vatrenih, ali tvrdoglavih srca, radišnih ruku, snažnoga glasa i nadasve zavidna stasa.
Nije važno u granicama kojih država se protežu Dinaridi, ljudi imaju zajedničke navedene osobine i gene, sežući daleko u prošlost još od njihovih predaka Dindara, indo-europskog ilirskog plemena koje je naseljavalo područja Dinarida te po kojima je i gorje dobilo ime. Sve to uvjetovalo je nastanak kulturne baštine naroda koji obitavaju na ovom području, neprocjenjive duhovne i umjetničke vrijednosti, koja je simbol najveće izdržljivosti i istrajnosti koje ljudsko biće može izvući iz svoje nutrine, u takvim surovim uvjetima života kao što su oni u području Dinarida. Mnogima od nas su majke, bake, očevi i djedovi, zasigurno prepričavali kako je to nekada izgledalo, a te priče ulijevale su zahvalnost u naše misli na ono što mi danas imamo, a da je njima nedostajalo. Jednako tako, učile nas o vrijednostima kojima su se povodili upravo oni, a koje nisu bile pod utjecajem modernoga doba. Vrijednostima jednostavnosti, skromnosti, iskrenih osjećaja i hrabrosti da se oni pokažu kroz pjesmu, ples, priče, svakodnevni život, a koje nama u današnjem dobu ne bi bilo na odmet primijeniti.
Shvativši ove činjenice, studenti Studija turizma na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru, probudili su svijest o važnosti upoznavanja i očuvanja ovih vrijednosti te prenošenja istih sutradan na našu djecu i unuke. Ne samo to, shvatili su da prije svega kod svojih vršnjaka moraju probuditi misao o kulturno-povijesnom naslijeđu i tradicijskoj kulturi kao nečemu čega se ne smijemo stidjeti, bolje rečeno o čemu ne smijemo razmišljati kao nečemu zastarjelom, nebitnom i zaostalom. Naprotiv, tradicijska kultura je jedan od identiteta čovjeka s kojim se prvo upoznaje i koji ga prati kroz cijeli život, htio on to ili ne. Dakako, nitko ne osporava da čovjek ima individualne identitete, ali jedan njihov nepobitan dio je kao na primjer, maternji jezik kao odraz pripadnosti određenom narodu i kulturi. Stoga, imamo istinskih razloga za ponositi se time.
Baš zato, uvidjeli su sjajnu priliku da na kolegiju „Marketing u turizmu“ pod mentorstvom prof.dr. Veldina Ovčine i doc.dr. Irme Dedić, kroz studiranje kulture i tradicije svih naroda Bosne i Hercegovine kao i sustavna istraživanja, izrade marketinški plan i koncept te prijedlog promotivne kampanje pod nazivom VIA DINARICA FEST, koji bi za cilj imao promovirati bosanskohercegovačke kulturne manifestacije bazirane na kulturnom naslijeđu i etnografskoj građi triju konstitutivnih naroda BiH (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) i njenih nacionalnih manjina čija je kultura prožimajući se sa bosanskohercegovačkom ostavila neizbrisiv trag u mozaiku kultura BiH (Romi, Sefardski Židovi).
Via Dinarica, kako bismo u doslovnom prijevodu rekli – putevima Dinarida, jeste platforma za sve ljubitelje avanturističkog i ruralnog turizma, kao i za turoperatore i privredne subjekte u sektoru turizma i ugostiteljstva kojima platforma omogućava promociju njihovih usluga i aranžmana, uz uvjet da se poštuju osnovna načela Via Dinarica koncepta kao što su očuvanje prirode i kulture ruralnih područja.
Uvidjevši manjak u promociji kulturnih sadržaja i etno manifestacija, odlučili smo se detaljnije razraditi kulturnu ponudu. S kojim kulturnim sadržajima smo vas odlučili upoznati, koji su ciljevi Via Dinarica FEST-a te zašto baš kulturni turizam(?), saznat ćete uskoro.
Piše: Marija Raspudić/turizam24.info
Blidinje.NET
