Smreka, jela i bor imaju visoku gospodarsku vrijednost ali ujedno i veliku primjenu u liječenju zbog svojih ljekovitih svojstva. U proljetnim pupoljcima osim vitamina C nalazi se smola i eterično ulje. Pupoljci se beru i suše za kasnije ali mogu se i oguliti i prokuhati. Ljekoviti pripravci se rade i od smole, iglica, mladih izdanaka te pupoljaka, jer sadrže mnoge ljekovite tvari. Koriste se svježe, po mogućnosti odmah po branju, jer se dužim čuvanjem gube njihova ljekovita svojstva. Posljednjih godina sve više kućanstava ima u svojim hladnjacima upravo sirup od borovih iglica koji vrlo učinkovito pomaže kod bronhitisa, prehlade, oslabljenog imuniteta i tegoba dišnih puteva. Kupke od mladih borovih pupoljaka preporučuju se oboljelima od reumatizma i artritisa.
U flori Bosne i Hercegovine zastupljeno je 5 autohtonih vrsta borova. Među njima MUNIKA zauzima posebno mjesto, na hercegovačkim planinama najviše je ima na Prenju, Čvrsnici, Plasi, Čabulji i Veležu.
Masna Luka je posebni šumski rezervat u središtu Parka prirode Blidinje s karakterističnom fitocenološkom šumskom zajednicom, aritetnim i endemičnim biljnim i životinjskim svijetom. S Boričevcem čini najveći kompleks bjelokorog bora munike.
Na lokalitetu Masna Luka na padinama Čvrsnice još prije pedesetak godina izdvojen je strogi šumski rezervat sa znanstvenim namjenama. Munika najčešće naseljava strme, kamenite i stjenovite terene subalpskog vegetacijskog pojasa, te u tom pogledu nema premca. Može se samo usporediti s nekim ekstremnim staništima crnoga bora (Pinus nigra Arnold).
To su mjesta gdje surovost planinskog klimata dolazi do najvećeg izražaja. Osim brojnih stjenovitih i kamenitih staništa često osniva čiste ili mješovite sastojine s 94drugim igličastim i lišćarskim vrstama (npr., već spomenuta Masna Luka na
Čvrsnici, Rujište na Prenju i dr.).
O munici, njezinoj morfologiji i horologiji najviše je pisao naš poznati dendrolog dr Pavle FUKAREK (1912. – 1983.). On je opisao i dvije asocijacije iz kojih se vidi da munika raste s brojnim hazmofitskim vrstama, što ukazuje na karakter njezinih
staništâ. Isto tako, Fukarek je opisao, zajedno sa zagrebačkim dendrologom i genetičarom Mirkom VIDAKOVIĆEM, spontani hibrid između crnog bora i munike kojega su opisali pod imenom Pinus nigradermis Fuk. & Vid. Iz svih navedenih razloga gazdovanje s munikom trebalo bi izvoditi vrlo obazrivo s obzirom da ova vrsta planinama Parka prirode Blidinje daje poseban pečat i obilježje.
Sirup od borovih iglica
Ovaj sirup je odličan izbor ako želite zaštititi svoju obitelj i spriječiti prehlade i ostale zdravstvene teškoće. Dajte djeci svaki dan dvije žličice sirupa i imunitet će ojačati, a u većini slučajeva i “otjerati” prehladu.
Svi jednostavno možemo pripremiti sirup. Potrebno je otići izvan gradske vreve i onečišćenog zraka i ubrati mlade izboje borovih iglica. Najčešće je vrijeme branja iglica od ožujka do lipnja, a priprema je vrlo jednostavna. U čistu staklenu teglu stavite šećer, zatim prekrijte tek ubranim iglicama, opet prekrijte šećerom pa tako do vrha slažite “red” šećera pa “red” borovih iglica s tim da na vrhu, zadnji sloj mora biti šećer. Zatvorenu staklenku držite na suncu dok se sav šećer ne otopi, otprilike oko 40 dana. Ovakav sirup priprema se odmah nakon branja mladih izboja, u proljetnim mjesecima i čuva se u hladnjaku. Umjesto šećera može se stavljati i med, ali i dodati kriške limuna.
Staklenku nemojte otvarati sve dok sirup nije gotov, a tada ga je potrebno procijediti kroz gazu i držati u čistim bocama s poklopcem, najbolje staklenim. Mogu vam za ovu primjenu poslužiti staklenke od kašica za bebe. Ako ga pripremate s medom, imajte na umu da ga možete davati djeci tek kada navrše godinu dana. Nemojte sirup stavljati u vrući čaj jer će većina ljekovitih eteričnih ulja izgubiti svojstva. Najbolje ga je uzimati samog, dvije, tri žlice na dan. Neće škoditi i ako uzmete više, posebice ako vas muči jači kašalj.
Čaj od borovih iglica
Čaj od borovih iglica je ugodnog mirisa i okusa, a uz sve to je jako dobar za jačanje imuniteta. Također je i jako djelotvoran i kod problema kamenca u bubrezima te za ispiranje grla kod upale. Čaj ima diuretsko djelovanje, ubrzava izbacivanje viška vode iz organizam, te tako djeluje na regulaciju krvnog tlaka.
Za pripremu čaja se preporučuju izbojci (sam vrh) bora koji se mogu brati od se brati od ožujka ili travnja na nižim nadmorskim visinama pa sve do lipnja na višim nadmorskim visinama. Važno je da su ubrani najmanje dvjestotinjak metara od najbliže prometnice.
Priprema čaja od borovih iglica:
Sastojci:
800 ml vode
1/2 šalice svježe ubranih borovih iglica
Priprema:
Svježe ubrane borove iglice usitniti i dodati ih u proključalu vodu. Kuhati 15 minuta na laganoj vatri (trećina vode bi trebala ispariti). Potom ukloniti s vatre i ostaviti pola sata u poklopljenoj posudi da odstoji. Potom procijediti i po želji dodati limun i zasladiti s medom. Čaj bi trebao biti crvenkaste boje i na površini se mogu pojaviti kapljice eteričnog ulja. Čaj čuvati u hladnjaku i piti ga do 3 puta dnevno. Čaj se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.
Kupka za reumatizam i kožna oboljenja: Dvije šake borove smole sipati u litru vode, ostaviti pola sata, a nakon toga prokuhati 5 minuta, procijediti i dodati u kadu s toplom vodom. Izaći iz kupke kada voda postane mlaka.
Blidinje.NET
