U Skandinavskim zemljama, npr u Švedskoj, potpuno je normalno da bebe borave vani na vrlo niskim temperaturama, pa čak ćete vidjeti da bebe ostaju dobro “spakirane” u kolicima da drijemaju vani ispred kafića dok roditelji unutra ili vani s njima sjede i ispijaju tople napitke. Takvu sliku nećete zateći ovdje jer djeluje kao da se svi plašimo hladnoće i prirodnih uslova koji stižu s različitim godišnjim dobom. Naši roditelji će radije uvesti bebu u zagušljivu prostoriju kako bi popili kavu nego što bi sjedili vani na zimi. Štetnost prostorije u kojoj se puši je daleko veća za bebu nego hladnoća, koja sama po sebi ne može “razboljeti” vaše dijete, ukoliko je adekvatno obučeno. Ukoliko se dijete smrzne vani jer nije dobro obučeno, to dovodi do slabljenja imuniteta koji je tada podložniji virusnim i bakterijskim infekcijama. Kako bismo stali na put vjerovanju da zimi ne trebamo izlaziti na hladan zrak s djecom razgovarali smo sa prof. Dr Branimirom Nestorovićem, pulmologom na Unverzitetskoj klinici “Tiršova” koji je za Super ženu otkrio nekoliko stručnih savjeta.
Mogu li se bebe razboljeti od hladnoće?
Kada dođe hladno vrijeme, učestalost respiratornih infekcija zaista poraste (svatko zna). Ali, nije u pitanju sam pad temperature. Jedna velika analiza na ovu temu je zaključila da samo rashlađivanje ne povećava rizik od prehlade. Izgleda da je značajnija brzina kojom dođe do promjene temperature. Ako temperatura brzo padne, pri izlasku vani doći će do skupljanja krvnih žila na sluzokožama dišnih organa, što ih čini podložnijim infekciji. Sličan efekt se ljeti može zapaziti kod osoba koje ulaze u prostorije s jako niskim temperaturama, uslijed uključenih klima uređaja. Stoga ako ste aktivni vani (djeca koja se igraju imaju toplu kožu i sluzokože, pa im hladnoća ne smeta), rizik od infekcije nije posebno povišen.
Drugi razlog čestih infekcija je socijalan, ljudi u hladnim periodima godine provode više vremena unutra, pa se virusne infekcije lakše šire. Većina respiratornih virusa nije otporna više od jednog sata na temperaturama ispod nule, pa boravak na hladnom u stvari smanjuje rizik od infekcije. Nasuprot tome, respiratorni virusi na temperaturama oko 20 stupnjeva mogu biti infektivni i desetak sati. Stoga nije prevencija infekcija da djeca ne izlaze na hladno, već u pranju ruku i čestoj primjeni alkoholnih vlažnih maramica, koje dezinficiraju ruke.
Koliko sati dnevno bebe i djeca trebaju provoditi vani?
Pri temperaturama do minus 10, stvaranje topline je takvo, da nema negativnih efekata na funkcioniranje imunog sistema djeteta. Štoviše, radovi su pokazali da boravak do 60 minuta uz igru umjerenog intenziteta, dovodi do suzbijanja skoro svih upalnih oboljenja kod djeteta. Ako roditelji primijete da se dijete trese od hladnoće, trebalo bi ga odmah uvesti unutra, jer je tada organizam pod stresom, koji ima negativan efekt na imuni sistem.
Koliko je za najmlađe štetan boravak u prostorijama u kojima se puši?
Potrebno je maksimalno izbjegavanje izlaganja djece duhanskom dimu, jer vrlo povećava rizik od dobivanja gripe i drugih infekcija dišnih organa. Jedna studija s Yale-a iz 2009. je pokazala da djeca izložena duhanskom dimu češće obolijevaju od virusa, a kada se razbole imaju težu kliničku sliku i više komplikacija. Već izlaganje dozi od 2 cigarete dnevno tokom dva tjedna je bilo udruženo sa slabljenjem imunog sistema. Štoviše, nastupala je prekomjerna upala dišnih sluzokoža.
Vaš savjet za jači imunitet zimi?
Recept za rjeđe prehlade tijekom zime je jednostavan. Svakodnevni boravak vani sat vremena, uz igru. Dobra odjeća, koja sprječava znojenje djeteta (slojevita odjeća). Ne treba pretjerivati s količinom odjeće, jer dijete se ne može igrati u njoj, a znojenje povećava rizik od obolijevanja. Obavezna je kapa na glavi, ako su temperature ispod minus 10, šal preko usta (da se spriječi rashlađivanje usne i nosne duplje). Topla, udobna obuća, da noge ne budu vlažne. Po povratku u stan, obavezan topli napitak i presvlačenje. Obilan unos svježeg voća i povrća (svo obojeno voće, aronija, borovnica, sok od crne zove, kupine) sadrže velike količine antocijanina koji su odlični antivurusni lijekovi. Dodatak vitamina D, mrkva (vitamin A), neki preparat s mikroelementima (cink, bakar, jod i selen, magnezij). Izbjegavanje zagušljivih prostorija u kojima se puši. Obavezan san u trajanju od najmanje osam sati. Često pranje ruku i umivanje, da se odstrane virusi s kože.
Blidinje.NET
