Rezidba maslina zahtijeva najviše znanja i umješnosti. To nije šablona, maslinar rezidbu odmjerava na licu mjesta i trenutačno golim okom, i to svako stablo, svaku granu i grančicu posebno. Rezidba je ispit za svakog rezača, potvrda njegova znanja i umijeća, ona je potrebna maslinaru ako od masline želi imati koristi, i tu korist postiže primjerenim i stalnim rodom.
U prošlosti našeg maslinarstva, stabla maslina su bila zapostavljenja, sadila su se “sa strane” uz gomile i pri kraju parcela. Žito, vinova loza, maraska i sočivo imali su prednost u prehrani. Zato je maslina rodila periodično, povremeno i slabo. Niti je bila gnojena, niti rezana.
Bez rezidbe nema rezultata, nema pravog roda. Rezidbom čovjek uvodi stablo u rodno razdoblje, održava ga i produžuje i tako stablo redovito i primjereno rodi. Rezidbom maslinar staro stablo pomlađuje i vraća u novi život.
Za uspješnu i kvalitetnu rezidbu bitno je da maslinar zna što radi. Dakle, potrebno je poznavati maslinu, a onda i pravila rada, tj. tehniku rezidbe. Mnogi maslinari još nisu savladali pravilnu tehniku rezidbe. Rijetki su oni koji mogu objasniti zbog čega su odrezali ovu, a ne onu granu ili grančicu, zašto donju, a ne gornju.
Odaberite cilj
Prije same rezidbe maslinar mora znati što želi:
– dobiti nove izboje snažnije od prijašnjih ili smanjiti bujnost postojećih
– postići manje plodova, ali krupnijih (bolja raspodjela sokova – rezidba na prorjeđivanje)
– povećati proizvodnju prozračivanjem krošnje, posebno u unutrašnjosti krošnje.
Rezidbom se uvijek ne postiže maksimalna proizvodnja plodova, nego se nastoji postići što stabilnija proizvodnja, povećanje udjela ulja, dok se prikladnim oblikom krošnje smanjuju troškovi same rezidbe, ali i zaštite i berbe…
Zašto je važna rezidba maslina? Rezidba maslina je postupak koji se u suvremenim intenzivnim nasadima maslina provodi redovito.
Kako maslina donosi rod na grančicama izraslim prošle godine (dakle jednogodišnjim), rezidbom se ne pridonosi samo rodnost tekuće godine, već se i stablo priprema za berbu sljedeće godine. Rezidbom se, naime, potiče rast novih rodnih grančica.
Kada početi rezati maslinu?
Maslinu režemo i formiramo odmah nakon sadnje. Rez oblikovanja provodi se odmah u prvim godinama mladog stabla, a pogrešno je početi rezati posađenu maslinu nakon 3-4 godine.
Ako želimo obnoviti starija stabla masline, režu se deblje grane, i to treba obavljati tijekom prosinca, siječnja i jednog dijela veljače. Kad se grane porežu obavezno bi te rezove trebalo premazati voćarskim voskom. No, baš to mnogi ne rade.
U kasnijem razdoblju, u travnju i svibnju pogrešno je rezati deblje grane jer će iz reza izlaziti sokovi.
Maslinari počinju s rezidbom odmah nakon berbe, što nije dobro, posebno za ona područja u kojima postoji rizik od pozebe, kao što je bilo prošle 2017. godine kad su stradala neka stabla. Veća biljna masa neporezanih stabala ima određeni zaštitni učinak. Za vrijeme jake zime, u siječnju 1985., na području Benkovca stabla rezana prije mraza stradala su mnogo više od onih koja nisu bila rezana.
Dakle, rezidba na rod obavlja se od polovice veljače, u ožujku i u prvoj polovici travnja. Česta su pitanja mogu li se masline još rezati neposredno pred samu cvatnju. Mogu i to bez ikakvih posljedica. Kod takve rezidbe najbolje se uočavaju rodne, nerodne i mješovite grančice.
Kako rezati?
Rez mora biti što ravniji, što bliže grani iz koje ona koju režete izlazi. Pogreška je kad maslinari tijekom rezidbe ostavljaju štrljak (čep), jer propadanje i razaranje drva započinje upravo od štrljka.
Za uspješnu rezidbu na rod važno je poznavati sljedeća pravila:
– maslina stvara cvijet na jednogodišnjoj mladici, a kako se osnovna grana produžuje i razgranjuje tako se i pojava cvijeta udaljuje (prema vrhu)
– samo osunčani list stvara hranu
– slabo bujnu maslinu treba jače rezati, rodne grane treba svesti na najmanji broj, a ostale ostaviti bez razlike
– vrlo bujnu maslinu treba umjereno ili slabije rezati, ostaviti sve rodne grančice, a drvne i mješovite razrijediti.
Kod samog početka rezidbe, maslinu treba dobro razgledati sa svih strana, izvana i iznutra te uočiti gdje i kako je rezati. Rezidbu dakle određuje oko. Maslina se reže od vrha prema tlu. Kako god rezač bio vješt, uvijek nakon rezidbe ostane nešto za dotjerivanje.
Prilikom rezidbe nikad nemojte ogoljavati cijelu granu i sve skidati, jer onda ostaje samo drvo i na vrhu grane nekoliko izboja, što ne valja. Tako se hrani drvnu masu. Uvijek treba ostaviti po koju grančicu da se maslina pri obnovi može “vratiti” unatrag.
Konkurentne, jake i debele vodopije treba ukloniti. Samo izuzetno mogu se ostaviti takvi izboji i to kod pomlađivanja krošnje ili kad je potrebno popuniti krošnju uzgojem neke nove glavne grane.
Rezidba je potrebna svake godine. Ako se izostavi, stablo samo po sebi narušava ravnotežu drvo – list, smanjuje rod, količinu ulja i kakvoću.
Sve odrezane grane nakon rezidbe bilo bi dobro usitniti s bio-komposterom ili spaliti, ali pritom voditi računa da se to radi na čistini gdje nije ugrožen okoliš i ne postoji opasnost od požara.
Vrste rezidbe
Rezidba se može razvrstati na više načina:
– rezidba po starosti: rezidba prilikom sadnje, rezidba do roda, rezidba mladog stabla, rezidba rodnog stabla i starog stabla
– rezidba po namjeni: rezidba na rod, rezidba na pomlađivanje, rezidba na sniženje krošnje, rezidba na oblikovanje krošnje…
– rezidba po načinu uzgoja: rezidba raznih oblika krošnje – kotlaste, piramidalne, kuglaste, palmete…
– rezidba po vremenu: rezidba u zeleno (ljetna), rezidba u suho (zimska)
– posebna rezidba: prstenovanje, rezidba stabala oštećenih od požara, od leda, sanitarna rezidba.
Uvijek čist alat
Prilikom rezidbe, kad se koriste male i velike škare te mala ručna pila, mnogi baš ne vode računa o čistoći alata. Dakle, alat mora uvijek biti čist, posebno ako se rezalo na stablima zaraženim rakom jer se poslije može zaraziti i drugo zdravo stablo. Zato, nakon upotrebe alat treba raskužiti jačom otopinom zelene galice, alkoholom i sl.
Blidinje.NET/maslina.slobodnadalmacija.hr
