|
Alge su eukariotski autotrofni (miksotrofni) organizmi čije tijelo (talus) ne izgrađuju tkiva. U prirodi su primarni proizvođači i izvor hrane, a uz to su i važan izvor organskog ugljika i kruženja hranjivih tvari u vodenim biotopima. Mogu poslužiti kao stanište za druge organizme te kao izvor hrane ličinačkim stadijima, a posebno pri uzgoju riba i školjkaša. Također su važan indikator onečišćenja u ekosustavu kao i pokazatelj promjena u vodenim ekosustavima. Utječu na mnoge biološke zajednice i odlike ekosustava (hranjive tvari, kvaliteta tla, otopljeni plinovi). S obzirom na životni oblik, odnosno tip staništa koja naseljavaju, alge se mogu podijeliti u više skupina. FitoplanktonI su alge koje se slobodno kreću ili lebde u vodama stajaćicama, osobito u barama, jezerima i morima. Metafiton (tihoplankton, pseudoplankton) su alge koje su odvojene od podloge i slobodno plutaju u vodama rijeka i potoka (Stevenson i sur., 1996.). Bentoske alge su pričvršćene na dno vodenog ekosustava te ovisno na kakav se tip podloge pričvršćuju razlikuju se sljedeći termini: epifiti-naseljavaju površine autotrofnih organizama, pizoitinaseljavaju površine životinja, endofiti-prodiru djelomično ili potpuno u druge organizme te simbionti-žive u interakciji s drugim organizmima. Perifiton čine zajednice različitih organizama koje naseljavaju potopljene biljke, drveće, kamenje, različite predmete koji se u vodi nalaze prirodno ili su u nju dospjeli pod utjecajem čovjeka. Perifiton je zajednica bakterija, algi, različitih heterotrofnih organizama i detritusa koja se razvija na prirodnim i umjetnim podlogama u svim vodenim ekosustavima i u različitim trofičkim uvjetima (Azim i sur., 2005.). Perifitonske zajednice na stijenama su litofiti, koji su i predmet istraživanja ovog rada. Litofitske zajednice, kao i općenito alge planinskih područja u Bosni i Hercegovini su nedovoljno istraživane. U novije vrijeme radove o algama planinskih područja Bosne i Hercegovine objavili su Kapetanović i Hafner (2007), Kapetanović i sur. (2008), Kapetanović i sur. (2011), Lončar i sur. (2011) i Dedić i sur. (2012). Cilj ovog rada bio je utvrditi kvalitativni sastav i dinamiku populacije litofitskih dijatomeja potoka Badnje (Blidinje). Područje istraživanja Istraživanje je provedeno na dvije postaje na potoku Badnje smještenog na vlažnim staništima u Masnoj Luci (Blidinje) ..Blidinje je proglašeno parkom prirode 1995. godine. Područje Parka prirode Blidinje (364 km²) obuhvaća najveći dio gorskog masiva Čvrsnice (2 228 m), Vran planine (2 074 m), udolinu Dugog polja i krajnji zapadni dio planinskog hrpta Čabulje (Debelo brdo, 1 500 m). Istraživano je područje visokogorskog obilježja koji u političko-teritorijalnom smislu pripada općinama Posušje, Tomislavgrad, Rama i Jablanica. Prostor Parka prirode Blidinje je pod utjecajem tipične planinske klime. Klima Čvrsnice i Vran planine ima svoje posebnosti, koje su rezultat geografskog položaja, reljefa, geološkog sastava, vegetacije, nadmorske visine, geografske širine, ekspozicije, reljefa i dr. Materijal i metode Uzorci alga prikupljeni su u razdoblju od lipnja do listopada 2012. standardnom metodom struganja materijala s površine kamena skalpelom i četkicom za zube. Odmah po uzorkovanju, materijal je konzerviran 4%-tnim formaldehidom i pohranjen u etiketirane bočice (s oznakom lokaliteta i datuma uzorkovanja) do laboratorijske analize. Za determinaciju vrsta izrađeni su trajni preparati dijatomeja, nakon čišćenja silikatnih ljušturica prema Hustedtovoj metodi (Hustedt, 1930). Svjetlosnim mikroskopom marke Carl Zeiss Jena pod uvećanjem 100x determinirane su vrste korištenjem relevantne znanstvene literature i ključeva za determinaciju (Hustedt 1930, Krammer i Lange-Bertalot 1986 – 1991, Krammer 2000 – 2003, Lange-Bertalot, 2001 i dr.). Istodobno s uzorkovanjem na terenu su mjereni i fizikalno kemijski čimbenici vode, i to temperatura vode, otopljeni kisik, zasićenje kisikom i električna vodljivost opremom proizvedenom od strane WTWGermany (Wissenschaftlich-Technische Wersätten GmbH & Co. KG-Weilheim) Koncentracija hranjivih soli: nitrita, nitrata, silikata i ukupnog fosfora određena je spektrofotometrijskom metodom (APHA-AWWA-WEF, 1995). Koncentracije hranjivih soli mjerene su u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Služba za zdravstvenu ekologiju Mostar. Računat je i Sørensenov indeks sličnosti prema formuli (Sørensen, 1948):
Rezultati Na istraživanim postajama mjerena je temperatura vode, temperatura zraka, zasićenost kisikom, koncentracija kisika, električna vodljivost, te nitriti, nitrati, silikatii ukupan fosfor.
U navedenom razdoblju uzeta su dva uzorka na dvije postaje u potoku Badnje na Masnoj Luci. Ukupno su određene 73 svojte (vrsta, podvrsta) svrstane u 35 rodova. Najzastupljeniji rodovi su: Cymbella (sedam), Achnanthes i Gomphonema (pet), Navicula, Nitzschia, Fragilaria i Pinnularia (četiri), Diploneis i Surirella (tri). Vrste koje se pojavljuju u svim uzorcima su: Fragilaria harrissonii (W. Smith), Amphora ovalis (Kützing), Brebissonia lanceolata (C. Agardh) Mahoney & Reimer i Rhopalodia gibba var. parallela (Grunow) H. Peragallo & M. Paragallo. Na Postaji 1 određeno je 27 svojti dijatomeja. Vrste koje se najčešće pojavljuju su: Fragilaria harrissonii (W. Smith), Cocconeis placentula var. euglypta (Ehrenberg) Grunow, Amphora ovalis (Kützing), Rhopalodia gibba var. parallela (Grunow) H. Peragallo & M. Paragallo, Brebissonia lanceolata (C. Agardh) Mahoney & Reimer, Cocconeis placentula var. euglypta (Ehrenberg) Grunow. Na Postaji 1 pronađeno je 11 svojti koje ne nalazimo na Postaji 2, i to su: Achnanthes grana Hohn & Hellerman, Planothidium lemmermannii (Hustedt) E. A. Morales, Cymbella excisa Kützing, Cymbella proxima Reimer, Reimeria sinuata (Gregory) Kociolek & Stoermer, Encyonema gracile Rabenhorst, Diploneis elliptica (Kützing) Cleve, Gomphonema auritum A. Braun ex Kützing, Gomphonema olivaceum var. salinarum Pantocsek- Unchecked, Surirella linearis W. Smith i Surirella patella Kützing. Na Postaji 2 određene su 62 svojte dijatomeja. Vrste koje se najčešće pojavljuju su: Fragilaria harrissonii (W. Smith), Eunotia praerupta Ehrenberg, Achnanthes lanceolata var. rostrata Hustedt, Amphora ovalis (Kützing), Brebissonia lanceolata (C. Agardh) Mahoney & Reimer, Rhopalodia gibba var. parallela (Grunow) H. Peragallo & M. Paragallo. Svojte koje nalazimo samo na Postaji 2 su: Stephanodiscus astraea (Ehrenberg) Grunow, Fallacia pygmaea (Kützing) A. J. Stickle & D. G. Mann, Fragilaria capucina var. vucheriae (Kützing) Lange-Bertalot, Fragilaria fasciculata (C. Agardh) Lange-Bartalot, Fragilaria tenera (W. Smith) Lange-Bertalot, taurosira venter (Ehrenberg) H. Kobayasi, Ulnaria delicatissima (W. Smith) M. Aboal & P. C. Silva, Ulnaria ulna (Nitzsch) P. Compère, Eunotia praerupta Ehrenberg, Achnanthes distincta Messikommer, Achnanthes lanceolata var. rostrata Hustedt, Achnanthes ventralis (Krasske) Lange-Bertalot, Achnanthidium biasolettianum (Grunow) Round-Bukhtiyarova, Eucocconeis flexella (Kützing) Meister, Caloneis silicula (Ehrenberg) Cleve, Caloneis ventricosa var. truncatula (Grunow) Meister, Cymbella affinis Kützing, Cymbella amphicephala var. hercynica (A. Schmidt) Cleve, Cymblla parva (W. Smith) Kirchner, Cymbella vulgata Krammer, Gomphoneis exigua (Kützing) Medlin, Gomphonema angustatum (Kützing) Rabenhorst, Gomphoneis exigua (Kützing) Medlin, Gomphonema angustatum (Kützing) Rabenhorst, Gomphonema parvulum var. exilissimum Grunow, Gyrosigma acuminatum (Kützing) Robenhorst, Mastogloia smithii var lacustris Grunow, Navicula cryptocephala Kützing, Navicula viridula (Kützing) Ehrenberg, Geissleria schoenfeldii (Hustedt) Lange-Bertalot & Mezeltin, Neidium binodeformis Krammer, Neidium bisulcatum (Lagerstedt) Cleve, Pinnularia divergentissima Grunow, Pinnularia microstauron (Ehrenberg) Cleve, Pinnularia sudentica (Hilse) Hilse, Pinnularia viridis (Nitzsch) Ehrenberg, Stauroneis anceps var. hyalina Peragallo & Brun, Stauroneis smithii Grunow, Rhopalodia gibba (Ehrenberg) Otto Müller, Nitzschia gracilis Hantzsch, Nitzshia linearis West, Nitzschia palea (Kützing) W. Smith, Nitzschia sublinearis Hustedt, Grunowia sinuata (Thwaites) Rabenhorst, Cymatopleura elliptica (Brébisson) W. Smith, Surirella linearis var. helvetica (Brun) Meister i Pleurosira leavis f. polymorpha (Kützing) Compére. Veoma važno značenje istraživanih postaja je prisustvo svojta karakterističnih za slana staništa, tj., svojta koje nalazimo u morskim vodenim ekosustavima. Određene morske svojte su: Gomphonema olivaceum var. salinarum Pantocsek-Unchecked uzorkovana samo u lipnju i ne pojavljuje se u listopadu, dok su Fallacia pygmaea (Kützing) A. J. Stickle & D. G. Mann, Pleurosira leavis f. polymorpha (Kützing) Compére i Mastogloia smithii var lacustris Grunow uzorkovane u listopadu. Najveća raznovrsnost dijatomeja bila je u listopadu, a najmanja u lipnju 2012.
Rasprava Planinska područja su važan izvor vode, energije i biološke raznolikosti i kao takva pripadaju ugroženim ekosustavima. U provedenom istraživanju ovog rada ukupno su određene 72 vojte dijatomeja što je u pogledu broja vrsta manje nego što su dobili Kapetanović i Hafner (2007) te Lončar i sur. (2011). Istražujući vlažna staništa Vranice, Kapetanović i Hafner (2007) su od 72 uzorka s 24 lokaliteta odredile 221 svojtu dijatomeja, a Lončar i sur. (2011.) istražujući dijatomeje vlažnih staništa na planini Ozren 139 svojti svrstanih u 29 rodova, od ukupno 12 uzoraka s dvije postaje. Razlog manjeg broja svojti u ovom radu je vjerojatno zbog manjeg broja istraživanih postaja i uzoraka. Na Postaji 2 zabilježena je veća raznolikost dijatomejskih svojti. Razlog navedenom je razvijenija makrofitska vegetacija koja dovodi do veće olonizacije epifitskih svojti (Falasco i sur., 2012). U istraživanjima Kapetanović i Hafner (2007.), apetanović i sur. (2008) te Lončar i sur. (2011) najzastupljenije svojte bile su: Caloneis silicula, Cymbopleura naviculiformis, Pinnularia microstauron, Diploneis ovalis, Pinnularia microstauron, Pinnularia viridis, Cymbella naviculiformis, Diploneis oblongela što je slično i s rezultatima ovog rada. Veoma zanimljiva značajka istraživanih postaja je prisustvo morskih svojti navedenih u rezultatima. Levkov & D. M. Williams (2011.); Hustedt (1955.); Simonsen (1962.); Hendey (1964.); Gargari i sur. (2011.); Hafner i Jasprica (2010.) istražujući slične postaje odredili su svojte karakteristične za morska staništa. U području oko potoka broj algi varira ovisno o fizikalno-kemijskim čimbenicima staništa. Postaje s više mineraliziranom vodom i većim pH vrijednostima imaju veći broj svojti što se slaže i s istraživanjima Kapetanović i Hafner (2007). Prosječna temperatura vode na Postaji 1 iznosila je 5,7 °C, a na Postaji 2, 7,4 °C, što ukazuje na znatno veća odstupanja u odnosu na temperaturu koja je izmjerena na Ozrenu (Lončar i sur., 2011). Sličan temperaturni raspon utvrdile su i Kapetanović i Hafner (2007). Barko i sur. (1982) navode temperaturu vode kao najvažniji čimbenik koji regulira strukturu zajednice, a Round (1971) prednost daje hranjivim solima i kompeticiji među epifitskim svojtama. Fizikalno kemijski čimbenici, kao i oncentracije hranjivih soli pokazuju manje vrijednosti istih u odnosu na dosad rađena istraživanja vlažnih staništa na području BiH (Kapetanović i sur. 2008, Dedić i sur. 2012.), a razlog tome je vjerojatno povezan s geološkim razlikama istraživanih postaja. Zaključak
U razdoblju od lipnja do listopada 2012. na dvije postaje potoka Badnje, Masna Luka (Blidinje) određene su 72 svojte alga na temelju čega se može zaključiti da su postaje raznolike dijatomejskim svojtama. Na Postaji 1 određeno je 27 svojti, dok su na postaji 2 određene 62 svojte alga. Najzastupljeniji rodovi su: Cymbella, Achnanthes, Gomphonema, Navicula, Nitzschia, Fragilaria i Pinnularia, Diploneis i Surirella. Vrste koje se pojavljuju u svim uzorcima su: Fragilaria harrissonii, Amphora ovalis, Brebissonia lanceolata i Rhopalodia gibba var. parallela. Vrste slanih staništa koje su pronađene u potoku Badnje su: Gomphonema olivaceum var. salinarum te Fallacia pygmaea, Pleurosira leavis f. polymorpha i Mastogloia smithii var lacustris.
Izvor: Međunarodni znanstveni simpozij BLIDINJE 2015. Blidinje.NET |
