Na Antarktiku je tijekom prethodnih desetljeća vegetacija pojačano rasla pod utjecajem klimatskih promjena, pokazala je studija objavljena u američkom časopisu Current biology. Znanstevnici su ukazali na opasnost da Antarktik, poput Arktika, postane sve zeleniji. Na ovom poluotoku na krajnjem jugu planeta ima malo biljnih vrsta, ali je istraživanje mahovine na obalama Antarktičkog oceana pokazalo jasno povećanje biološke aktivnosti tijekom prethodnih 50 godina, ukazali su znanstvenici. Analizirali su pet uzoraka tla sa slojeva mahovine koja se može dugo očuvati zahvaljujući hladnoći na tom području. Uzorci su uzeti na tri mjesta ukupne udaljenosti oko 640 kilometara na antarktičkom poluotoku te na otocima Elephant, Ardley i Green, gde su slojevi mahovine najdeblji i najstariji.
Ova analiza je omogućila vraćanje 150 godina unazad i rekonstrukciju razvoja klime tijekom dugog perioda. Analiza jasno ukazuje na povećanje biološke aktivnosti tijekom prethodnih 50 godina. “Temperatura na Antaktiku raste već pola stoljeća, i to ima značajan utjecaj na rast mahovine u regiji”, objasnio je britanski znanstvenik Matt Amersbury. Antarktik je jedna od regija sa najbržim zagrijavanjem i rastom temperature od 0.5 stupnjeva Celzija po desetljeću od 50-ih godina. Uz rast mahovine, ima i drugih pokazatelja klimatskih promjena na Antarktiku, poput povećanja količine padalina i jačih vjetrova.
“Osjetljivost rasta mahovine na povećanje temperature u prošlosti najavljuje nam da će, uz sadašnje globalno zagrijavanje, promjene ekosistema biti brže, što će dovesti do promjena u biologiji i pejzažu ove regije”, rekao je direktor istraživanja Dan Charman. “Moglo bi se dogoditi da Antarktik postane sve zeleniji, kao što je već zabilježeno na Arktiku”, rekao je on.
“Ako se zagrijavanje nastavi, doći će do povećanog povlačenja ledenjaka i Antarktički poluotok će biti mnogo zeleniji u budućnosti”, rekao je Amersbury. Ovi znanstvenici su mahovinu već proučavali 2013. godine, ali samo na jednom mjestu na jugu Antarktika, i utvrdili su da postoji ubrzan rast uslijed rasta temperature. “Sada znamo da ove površine mahovine reagiraju na nedavne klimatske promjene na cijelom poluotoku”, naveo je Amersbury.
Biljke su prisutne na oko 0.3% teritorija Antarktika, a novo istraživanje predstavlja način da se izmjeri rasprostranjenost i učinci zagrijavanja na cijelom kontinentu. Znanstvenici sada planiraju analizu uzorka mahovine starosti i do više tisuća godina. Tako bi mogli utvrditi kako je promjena klime utjecala na ekosustave tijekom vremena, posebno prije nego što je djelovanje ljudi počelo izazivati zagrijavanje, odnosno od početka industrijskog perioda krajem 19. stoljeća.
Izvor: croenergo.eu