Prema stranici The World Counts predviđa se da će do 2025. godine na Zemlji biti više od 8 milijardi ljudi, a do 2040. ta bi brojka mogla premašiti 9 milijardi dok bi nas 2100. moglo biti čak 11 milijardi! Takav trend povećanja populacije stvara ogroman pritisak na Zemlju i njene resurse koje trošimo nerazumno i nepromišljeno. Ne promijenimo li sadašnji stil života, u budućnosti planet neće izgledati kao što izgleda danas, a život budućih generacija bit će otežan utoliko što neće imati resurse koje sada iskorištavamo.
Resursa nestaje, a smeća je sve više
Za negativan utjecaj na okoliš krivimo brojne faktore uključujući industrijski otpad, ispušne plinove i smeće jer nam je teško priznati da najveću štetu činimo mi sami. Svakodnevne navike koje radimo u kući, od bacanja hrane do nepotrebnog puštanja vode, uvelike doprinose negativnom utjecaju na okoliš. Zato je važno da se osvijestimo i pokrenemo promjene, počevši od svojih navika. To ne znači da moramo postati aktivisti, ali malim pozitivnim koracima možemo učiniti veliku razliku za okoliš.
Primjerice, predviđa se da će kroz 30 godina globalna potražnja za vodom porasti za 55%, pa ako nastavimo trošiti vodu kao do sada, ne piše nam se dobro. Kako bismo smanjili njenu potrošnju, a ujedno i svoje račune za vodoopskrbu, nije potrebno puno truda. Veliki je napredak ako prestanemo puštati vodu da curi dok peremo zube ili dok šamponiramo kosu za vrijeme tuširanja. No osim velike potrošnje vode problem su i drugi resursi koje pretjerano iskorištavamo. Tako se predviđa da će do 2050. godine početi nestajati fosilna goriva koja se koriste za proizvodnju najlona i plastike. Ako ne počnemo reciklirati odmah ta će goriva potpuno nestati i buduće generacije ih neće imati. Kako bismo to spriječili treba reciklirati plastiku jer ćemo tako smanjiti potrebu za ovim gorivima pa će ona duže potrajati. Usto, smanjenjem korištenja fosilnih goriva smanjit će se i ispuštanje CO2 u atmosferu koji najviše utječe na globalno zagrijavanje.
No, smanjenju ispuštanja CO2 možemo pridonijeti i mi sami tako što ćemo promijeniti određene navike. Primjerice, umjesto da na posao idete automobilom radije pođite javnim prijevozom ili biciklom, a ako baš morate autom, tada idite s kolegom pa podijelite trošak goriva. Mjesečni trošak za prijevoz ispast će vas jeftinije, a ujedno ćete tako smanjiti CO2 koji vozila ispuštaju. Također, možete umjesto običnih koristitiLED žarulje za rasvjetu jer one troše gotovo 90% manje energije, imaju 50 puta duži vijek trajanja i manju emisiju ugljičnog dioksida.
Otpad nije smeće
Povrh ugljičnog dioksida koji ispuštamo alarmantna je i količina smeća koju svake godine odbacujemo jer ne recikliramo dovoljno. Osviještenost o recikliranju i kompostiranju u Hrvatskoj je na prilično niskom nivou, a mnogi ni ne znaju razliku između smeća i otpada. Naime, otpad je sve ono što planiramo baciti, ali se može ponovno iskoristiti, popraviti ili reciklirati dok je smeće dio otpada koji završava na odlagalištima smeća iako se često odbacuje i u prirodu. U kućanstvima najveći dio otpada čine papir, ambalaže i ostaci hrane stoga je ključno te stvari reciklirati odnosno kompostirati. To možete tako da posebno odvajate sljedeće:
- papir – novine, bilježnice, prospekti, papirnata i kartonska ambalaža
- plastiku – ambalaža deterdženata, šampona, kozmetike, tetrapak ambalaža, konzerve, plastične vrećice, plastični tanjuri, ambalaže od jogurta i sira, boce od jestivog ulja i destilirane vode
- staklo – boce, staklenke i čaše
- limenke – isključivo one od pića
- biootpad – ostaci povrća i voća, ljuske od jaja, talog od kave i čaja, pokošena trava i živica, suho granje, lišće, uvelo cvijeće, korov, slama, piljevina, sijeno
Osim toga, reciklirati možete i staru odjeću u za to namijenjene kontejnere, a ovisno o mjestu u kojem živite možete se raspitati i kamo odložiti glomazni otpad poput kućanskih aparata i uređaja. Vrlo je važno da promjenama doprinesemo na osobnoj razini počevši s recikliranjem, a to je istaknula i udruga ODRAZ. – Ne smijemo čekati nekog drugog da se počne ponašati odgovorno već moramo shvatiti da kada nanosimo štetu prirodi na taj način indirektno ugrožavamo i sebe – poručuju iz udruge.
Tko nam može biti uzor?
Sve veći problem zagađenja i posljedica koje ono ima na planet prepoznale su i brojne strane i domaće tvrtke koje se sve više angažiraju oko pitanja okoliša. Tako HEINEKEN Hrvatska, pivska kompanija kojoj je Karlovačko jedan od glavnih brendova, već dugo godina ulaže u očuvanje okoliša, ali i u održivi razvoj. Prošle godine je tako u sklopu pivovare u Karlovcu otvoren novi skladišni prostor izgrađen prema principu zelene gradnje što je pomoglo da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš tijekom i nakon izgradnje. Tijekom gradnje fokus su stavili na energetsku učinkovitost, korištenje ekološki prihvatljivih materijala te smanjenje količine otpada.
No osim toga, tvrtka je uspjela smanjiti i emisiju CO2, a 99,6% otpada nastalog u procesu proizvodnje iskorištavaju za druge potrebe:
- 78% koriste za stočnu hranu
- 17% recikliraju
- 3% kompostiraju
- 1,6% koriste za proizvodnju energije
Briga o okolišu je svačija odgovornost jer naše dvorište ne završava tamo gdje postavimo ogradu. Zato je važno da i mi, pojedinci, ali i privatni sektor zajedno održavamo to dvorište…
Blidinje.NET/24sata.hr
