Ivan Bjelovučić vjerojatno je bio prvi hrvatski pilot. Godine 1908., u dobi od 19 godina, upisao se u zrakoplovnu školu u Parizu. Letačku dozvolu francuskog aerokluba s rednim brojem 87 dobio je 10. lipnja 1910. godine. Godine 1910. letio je od Pariza do Angoulemea, obletjevši pritom Eiffelov toranj. Tu vijest objavio je i zagrebački “Vijenac”, zajedno s Bjelovučićevom slikom. Godine 1912. pariški dnevnik Le Matin proglasio ga je najboljim francuskim zrakoplovcem. Na današnji dan 1913. godine postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno preletio Alpe. Pri preletu je postigao i novi visinski rekord (3200 m). Kasnije je postao i zapovjednik Peruanskih zračnih snaga.
Bjelovučić se odlučuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio život. Početkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj lječilišta Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS. Unatoč iznimno snažnom zrakoplovu, prvi pokušaj preleta, 14. siječnja 1913., nije uspio pa se Bjelovučić vraća u bazu. Pričekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. siječnja ponovo uzlijeće u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspješno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, što je bio i novi visinski rekord. U Domodossoli je dočekan s ovacijama, a od tvornice Hanriot dobio je nagradu od 50 000 franaka. Taj povijesni let avijatičar osobno opisuje u člancima “Como atravese los Alpes” i “El testamento de Chavez”, koji su izdani u časopisu “El Auto”. Iste godine, avionom tipa Ponnier s motorom Le Rhone od 60 KS postiže nov rekord. U 150 sekundi uspijeva se popeti na visinu od 1000 metara, što je nevjerojatan rezultat u brzini uspinjanja.
Blidinje.NET/wikipedia
