ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Oronimi – Čvrsnica

Čvrsnica s vrhom Pločno (2228 metara nadmorske visine) najviša je planina na cijelom hrvatskom prostoru Bosne i Hercegovine. Što se pak geološkog sastava prevladava vapnenačna građa. Ta je planina poznata po prostranim i bogatim visokoplaninskim pašnjacima, dok je prostor iznad 1800 metara uglavnom bez vegatacije.

S jezičnog motrišta u osnovici oronima Čvrsnica nalazi se pridjev čvrst, koji prema P. Skoku uz brojna značenja znači i „masivan, jak,“ a upravo masivnost i jakost pristaju izgledu te planine. Inače, pridjev čvrst slično glasi i ostalim slavenskim jezicima (slovenski črstev, ruski čerstv6, češki čerstvy, poljski czerstwy). Od brojnih vrhova te planine spominjemo tri najviša: već spomenuti Pločno (2228), Vilinac (2118) i Plasa (2.116).

Naziv vrha Pločno izveden je od imenice ploča koja je nastala od starije plaka odnosno ploka. Pločno je pak s jezičnog motrišta pridjev u srednjem rodu, što upućuje na vjerojatnu mogućnost da je uz nj nekoć stajao i drugi član oronima, kao što bi mogao biti: stijenje, tlo, zemljište i slično. Imenica ploča zastupljena je u bosansko-hercegovačkoj ekonimiji: Ploča (Uskoplje, Rama), Bijela Ploča (Maglaj), Han Ploča (Kiseljak), Pločari (Fojnica), Ploče (Jajce), Pločnik (Doboj, Kalinovik), ali u hrvatskoj: Gornja Ploča (Gračac, 344 stanovnika), Pločice (Dubrovnik, 119), Ploče (grad u delti Neretve sa 6.322 stanovnika). Istočni ulaz u grad Dubrovnik zove se Ploče (vrata od Ploča).

Naziv vrha planine Čvrsnice Vilinac izveden je od imenice vila, naziva u mitologiji nekih naroda nadnaravnih bića neobične ljepote. Vile su vječno mlade djevojke s bujnom raspletenom kosom, odjevene u duge bijele tanane haljine, s prozračnim krilima; mogu se ako hoće učiniti i nevidljivim. One poznaju magiju, a ljudska ih je mašta obdarila čarobnim moćima, kao što je primjerice vilinski štapić. Hercegovina ima svoj Vilinac, što je s jezičnog motrišta naziv mjesta gdje prebivaju vile, vilinsko stanište, a susjedna pak Imotska krajina ima svoj Vilinjak, s istim značenjem vilinsko perbivalište, a to je istoimeno brdo pokraj Medova Doca (859 metara), a nasuprot Orljači. Zanimljivo je spomenuti da se s imotskog Vilinjaka vidi hercegovački Vilinac.

Bosansko-hercegovačka ekonimija je bogatija od hrvatske ekonimima s osnovom vila: Vilenica (Travnik), Vilenjača (Cazin), Vilenjak (Visoko), Vileši (Bugojno), Viličevići (Kalesija), Vilić (Ilijaš), Vilić Polje (Uskoplje), Vilusi (Banja Luka, Bosanska Gradiška), Viline Kuće (Kupres). Od hrvatskih naselja s osnovom vila navodimo: Vilanci (Krapina, 126), Vilanija (Umag, 178), Viletinec (Lepoglava, 188), Vilić Selo (Požega, 185), Viljevo (Donji Miholjac, 1.340), te Vilenčina Brista (dio grada Imotskog).

Naziv trećeg po visini vrha planine Čvrsnice Plasa istovjetan je s imenicom plasa, koja prema P. Skoku ima više značenja:

zemljište, polje;
iskrčeno zemljište;
čistina u šumi;
toponimijska imenica i s drukčijim značenjima od nabrojanih.

Pandžić za imenicu plas navodi sljedeće značenje „čistina na uzvisini pokrivenoj raslinjem.“
Naime, oblik plas u Vrbniku ima značenje ravnica obrasla travom, pluralni oblik Plase, kako se zove dio grada Rijeke, a istog je korijena i naziv naselja Plaški pokraj Ogulina. U praslavenskom je ta imenica glasila polsa, što potvrđuju današnji oblici te imenice u poljskom jeziku plosa (zemljište, zemlja, kraj) i ruskom jeziku polosa (uzak i podugačak komad zemljišta). Likvidnom metatezom praslavensko „ol“ dalo je u hrvatskom jeziku „la“.

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.
/mandino-selo.com