Možda ste već negdje čuli za “zero waste” inicijativu. Radi se o smanjenju otpada koji napušta naše domove. Približiti se idealu, odnosno kućanstvima s nula otpada, naravno, prilično je teško. Ali i najmanji korak koji poduzmete u zaštiti okoliša se računa.
Nikoga valjda neće začuditi da velika većina otpada dolazi iz naših kuhinja. Ovdje svakodnevno raspakiramo hranu ili se riješimo onih koji iza sebe imaju svoje najbolje trenutke. Da, većina nas doduše razvrstava otpad, ali to nije dovoljno da se smanji njegov volumen. Što napraviti da ne iznosimo vreće pune smeća svaki dan? Sljedeći savjeti mogu pomoći.
1. Kompostiranje ima zeleno svjetlo
Značajan dio miješanog otpada iz svakog kućanstva čine kompostabilni sastojci, kao što su kore voća i povrća ili neprerađene namirnice. Kompostiranje nije znanost i s njim možete započeti bilo kada i bilo gdje. Preprekom nije ni urbani stan u koji možete smjestiti vermikomposter. Ako niste veliki ljubitelj kompostera u stanu, rješenje mogu biti i javne kante za biootpad, koji se pojavljuju na sve više lokaliteta.
2. Možete kupovati i bez pakiranja
Jeste li ikada razmišljali o količini jednokratne ambalaže? Vjerojatno ćete se složiti da je ima puno posvuda – a valja napomenuti da je mnoga od njih gotovo nepotrebna. Pokušajte razmišljati o pakiranju i eliminirati njegovu količinu. Možete početi, na primjer, tako da u trgovini ne uzmete najlonsku vrećicu za jedan limun, već da ponesete vlastitu, višekratnu ambalažu za voće, povrće i peciva.
3. Obratite pažnju na pravilno skladištenje
Neke namirnice moraju biti u hladnjaku, drugima više odgovara sobna temperatura, treće ne podnose svjetlost. Skladištenje hrane je prava alkemija. Međutim, ako pravilno shvatite načela, možete značajno produžiti životnost hrane. Uobičajene pogreške uključuju pohranjivanje rajčica, krastavaca, krumpira, citrusa ili banana u hladnjak, gdje im zapravo nije mjesto. Stoga već pri opremanju kuhinje planirajte prostor za odlaganje hrane koja nije u hladnjaku. Zatim dobro odaberite hladnjak. Neki moderniji modeli pobrinut će se da pojedinačne namirnice imaju odgovarajuće uvjete i temperaturu.
4. Čemu pune smočnice kad imamo trgovinu iza svakog ugla?
Čak ni uz pravilno skladištenje, nemojte pretjerivati s kupnjom hrane. Puni ormari i hladnjaci često dovode samo do nepotrebnog bacanja hrane. Ako ne živite potpuno odsječeni od civilizacije, vjerojatno imate barem malu trgovinu na pješačkoj udaljenosti. Nema, dakle, potrebe za suvišnim gomilanjem zaliha. Što više hrane imate kod kuće, to teže ćete pratiti njihov rok trajanja.
Foto: images.unsplash.com