Međunarodni dan šuma, utemeljen na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne organizacije 1971. godine, širom svijeta se brojnim prigodnim akcijama simbolično obilježava na prvi dan proljeća, 21.ožujka. Globalno obilježavanje Dana šuma predstavlja platformu za podizanje svijesti o važnosti svih vrsta šuma i drveća i načina na koji nas održavaju i štite. Ovogodišnji Međunarodni dan šuma posvećen je temi “Šume i održivi gradovi”.
Šume i drveće skladište ugljik, i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije. U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50% manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30% manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stupnjeva Celzija.
Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Stabla utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja. Lokalno stanovništvo koristi voće, plodove, lišće i insekte koji se nalaze na drveću u gradovima za proizvodnju hrane ili lijekova za kućne potrebe ili kao izvor prihoda. Ogrijevno drvo koje potječe od urbanog drveća i iz šumskih zasada podignutih na periferiji gradova predstavlja obnovljivi izvor energije za kuhanje i grijanje, što smanjuje pritiske na prirodne šume i korištenje fosilnih goriva. Šume u i oko gradskh područja doprinose filtriranju i regulaciji vode, te snabdijevanju stotina milijuna ljudi visoko kvalitetnom svježom vodom. Šume također štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu. Šume i drveće u gradovima i okolnim mjestima kojima se dobro gospodari pružaju stanište, hranu i zaštitu za mnoge biljke i životinje, te utječu na održavanje i povećanje bioraznolikosti.
Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje. Danas u gradovima živi više ljudi nego ikada ranije, a do 2050. godine očekuje se da će 6 milijardi ljudi ili čak 70% svjetske populacije živjeti u urbanim područjima. Međutim, brza urbanizacija ne mora rezultirati zagađenim urbanim širenjem. Drveće i urbane šume mogu učiniti naše gradove zelenijim, zdravijim i mjestima za sretniji život, rashlađivanjem zraka, filtrirajući štetne zagađivače i ublažavajući efekte klimatskih promjena.
Bliidnje.NET/fmpvs.gov.ba