Prirodna obnova šuma mangrova rezultirala bi puno otpornijim staništima što bi koristilo i ljudima i životinjama, tvrde zaštitari prirode. Stoga se u Indoneziji provodi projekt Wetlands International koji se služi propusnim branama da bi se obnovio talog potreban za rast stabala. Ta zaklada ističe kako prvi rezultati pokazuju da je “ekološka obnova” učinkovitija od programa sadnje, javlja BBC. Prema podacima UN-a, više od polovine najugroženijih šuma mangrova na svijetu nestalo je u posljednjih 50 godina.
Šume se sastoje od oko 80 različitih vrsta drveća otpornih na sol morske vode i režim plime i oseke uz obale tropskih i subtropskih područja. Poseban sustav korijenja omogućuje im da izdrže ekstremne promjene razine vode, a služi i kao amortizer koji usporava struje, pa se talog nakuplja i stvara blato bogato hranjivim tvarima. To jedinstveno staništve pruža utočište i mjesto za mriještenje riba, a osim toga stabilizira obalu i smanjuje eroziju uslijed oluja i tsunamija.
Izvješće Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) neposredno nakon razornog tsunamija koji je 2004. u Aziji ubio više od 200.000 ljudi, pokazalo je kako netaknute šume mangrova mogu zaštititi obalne zajednice. U izvješću se navodi da su samo dvije osobe poginule u jednom selu u Šri Lanki oko koleg je bila gusta šuma mangrova, a više od 6000 ih je smrtno stradalo u naseljima koje nisu bile zaštićene tom vegetacijom. Nakon tsunamija 2004., važnost snažnih i otpornih šuma mangrova prepoznata je u cijelom svijetu, rekla je Femke Tonneijck iz Wetlands Internationala.
Izvor: croenergo.eu
