Tisuće hodočasnika iz svih krajeva okupilo se na Kedžari kako bi proslavili Divin dan. Prije početka Svete mise tradicionalno se čita tekst Poruke Dive Grabovčeve, a ove godine u ramskoj narodnoj nošnji izrekla je Iva Pavlović. Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem je uveličala Etno skupina “Čuvarice”. Svečanu svetu misu predvodio je i nad njom propovijedao fra Sretan Ćurčić, gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu.
“Diva je živa u našim srcima, nismo zaboravili spomen na nju. Simbol je svih onih koji su ostali vjerni Isusu Kristu, koji su svoje živote dali kako bi ostali slobodni u Bogu. Diva je slijedila svoje srce i zato živi u našim srcima. Još više je prisutna mnogima kao nadahnuće ili put mogućnosti. Diva je imala izbor. Mogla je odabrati život s bogatim Tahir Begom i živjeti u bogatstvu. Međutim, nije željela izdati zov svoga srca u kojem je čula poziv Božji. Nije važno koliko živimo nego kako živimo”, kazao je, između ostaloga, fra Sretan u svojoj propovijedi.
Poslije svečanoga misnog slavlja uslijedila je čašica razgovora te narodno veselje okupljenih hodočasnika.
Diva je djevojka iz hrvatskog naroda, katoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Svoj život je dala za Boga i vjeru, očuvavši tako ljubav svojih predaka prema Domovini i Bogu.Pokopana je na Vran planini, ispred Kedžare. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, a pored njega se nalazi brončani kip koji prikazuje Divu u klečećem položaju s uzdignutom glavom prema nebu. Od toga vremena do danas brojni hodočasnici dolaze na njezin grob i iskazuju počast. Poznato je da je Diva postala jak motiv pjesnicima i slikarima, tako je prema legendi nastala i prva hrvatska opera u BiH “Diva Grabovčeva”, čiji je autor glazbe don Dragan Filipović, a stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić.
Truhelka je objavio i knjigu ‘Djevojački grob’, mnogi guslari i gangaši opjevali su Divu Grabovčevu. Poetskim zapisom književnika Ivana Aralice kao i likovnom interpretacijom, u obliku mjedenog spomenika, kipara Kuzme Kovačića iz 1998. godine Diva Grabovčeva postaje važnom sastavnicom duhovne povijesti Rame. Opjevao i popularizirao ju je i pjevač Marko Perković Thompson, a film na temu o ovoj hrabroj djevojci ‘Divin krik s Vrana’ autora Miljenka Karačića dobio je na Međunarodnom festivalu turističkog filma, 2012. godine.
Blidinje.NET