Savjeti za siguran odlazak u planine

Budući da planine nikada ne treba podcjenjivati,  morate biti spremni puno prije samog uspona na bilo koju planinu.Onu visoku ili onu nižu. Za takvu aktivnost trebate adekvatnu odjeću, korisnu hranu i piće te morate biti u izuzetno dobroj psihofizičkoj spremi. Ako imate sve od navedenog to ne znači da je vaš odlazak u planine nužan jer Vas u planinama zimi čekaju mnoge opasnosti.

HLADNOĆA

U planinarskim krugovima hladnoću zovu i „tihi ubojica“ jer najčešće ne ubija direktno već je uzrok brojnim sudbonosnim greškama. Hladnoća može umrtviti čovjeka, prouzročiti stres, ljudi izloženi hladnoći postaju apatični, hladnoća ometa kretanje, pokreti su teški i tromi, hladnoća oslabi moć rasuđivanja, može dovesti do pothlađenosti tijela. Pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti. Niska temperatura okoline, iscrpljenost i alkohol pospješuju nastanak pothlađivanja.

POSKLIZNUĆE I PAD

Pokliznuće i pad je uzrok najvećeg broja nesreća koje se događaju na planinarenju naročito zimi. Poskliznuće i pad se najčešće dogodi na mokroj podlozi, mokroj travi, mokrom lišću, strmini, siparu (sitni kamenčići), zaleđenim putovima, provalija pored puta, korijenje drveća koje izviruje iz zemlje pokriveno snjegom . Uzrok poskliznuća i pada je najčešće uslijed nedovoljne pažnje i koncentracije, pogrešno izabranog puta, krive procjene, umora, straha, pomanjkanja adekvatne opreme te ostalih mnogobrojnih razloga.

VRIJEME

Za Vaše uživanje u planinama i uspjeh planinarskog cilja odlučujuću ulogu ima vrijeme.Mraz i snježna mećava, slaba vidljivost, ledena kiša, magla i slične vremenske pojave neugodne su situacije za planinare, a često mogu biti uzrok nesreća na planinarenju. Kod planiranja planinarske ture nikako ne smijete podcjenjivati vremensku prognozu, ako je moguće raspitajte se kod lokalnog stanovništva o specifičnostima i ćudima tog područja ili planine gdje namjeravate ići.

SNJEŽNE LAVINE

Lavine predstavljaju jednu od najvećih opasnosti u planinama zimi.Općenito, vladaju mnoge zablude o lavinama, njihovom nastajanju, djelovanju, pokretanju, smrtnosti i sl. Uglavnom je sve to zbog neznanja i neinformiranosti. Ukoliko ste imalo informirani o lavinama povećavate mogućnost preživljavanja u slučaju nesreće. Lavine nastaju, uglavnom, na visokim, nepristupačnim predjelima zbog uvjeta koje takvo okruženje ima, ali svaka padina koja ima nagib veći od 15 stupnjeva predstavlja potencijalnu opasnost od lavina. Gotovo sve lavine se pokreću na padinama između 35 i 45 stupnjeva. Na padinama manjim od 30 stupnjeva rijetko se pokreću lavine, a na padinama strmijim od 50 stupnjeva snijeg “proklizava” tako da se jako rijetko na tim strminama skupi dovoljno snijega za lavinu. Snijeg, odnosno pahulje snijega imaju svoju kristalnu rešetku i prilikom pada na tlo jedan dio te rešetke puca dok na drugi dio, koji je čitav, padaju druge pahulje snijega. Prestankom oborina i zbog niskih temperatura površinski sloj se zaledi i oslabljuje se veza novim snijegom koji, s vremenom, padne na tu površinu i time se stvaraju slojevi različitog tipa snijega.Prestankom oborina i zbog niskih temperatura površinski sloj se zaledi i oslabljuje se veza novim snijegom koji, s vremenom, padne na tu površinu i time se stvaraju slojevi različitog tipa snijega. U nižim slojevima kristali snijega (pahulje) počinju pucati (zbog mase svih slojeva, buke, vremenskih neprilika i sl.), pokreću lančanu reakciju te sloj počne kliziti i tu je početak lavine.Spašavanje u lavinama je složeno i treba biti brzo.Često lavine prouzroče smrt ili trajni invaliditet onoga koga su pogodile.U 90% lavina sa ljudskim žrtvama, lavina je pokrenuta težinom žrtve ili nekoga od pratnje žrtve. Ako imate namjeru kretati se u područjima u kojima postoji opasnost od lavina obavezno nazovite lokalnu Gorsku službu spašavanja,Centar za lavine ili DUZS ( 112 ), te se raspitajte o mogučnosti nastanka lavina, obavezno ih obavijestite o svojim kretanjima i rutama koje čete poduzimati.

ISCRPLJENOST

Iscrpljenost je nedostatak tjelesne, intelektualne i emocionalne energije. Za nas planinare je najzanimljivija tjelesna iscrpljenost.Prilikom dugotrajnog gaženja dubokog snjega često nastupa iscrpljenost.Iscrpljenost može izazvati smrt kada se potroše sve rezerve tjelesne energije.Doduše takova je smrt rjetka.Kod iscrpljenosti nastaju smetenost i dezorjetiranost koje mogu prouzročiti mnoge druge opasnosti i pogibelji.

U planine nikada ne idite sami,naročito zimi bez kvalitetne i adekvatne zimske opreme i iskustva u zimskim pohodima i turama, prenosi mayday.com.hr

Foto : PD”Orlova stina”

Blidinje.NET