U posljednjih 10 godina enormno se povećala upotreba pametnih telefona u adolescentskoj dobi. Sve više djece koristi digitalnu tehnologiju, a u virtualni svijet ulaze sve ranije. Štetnost mobitela za djecu je česta tema društvenih rasprava i stručnih studija, a pretjerano korištenje mobitela prisutno je i u odrasloj dobi. Činjenica je da postoji određeni utjecaj mobitela na mozak, ali i na cjelokupno mentalno zdravlje. Kako odviknuti dijete od mobitela i sebi postaviti granice u korištenju digitalnih alata saznajte u nastavku članka.
Život u digitalnoj generaciji
Živimo u digitalnom dobu, a generacije koje dolaze rađaju se s mobitelima u rukama. Čak i prije nego progovore i prohodaju, djeca zauzimaju mnogo virtualnog prostora na profilima svojih roditelja, što zabrinjava jer, dugoročno gledano, neizbrisive digitalne tragove svakog stupnja svojeg razvoja kroz par godina neće moći maknuti s društvenih mreža, a pitanje je koliko će ih ta izloženost ogromnoj virtualnoj publici opterećivati i stvarati probleme.
I dok su se prije samo par godina uspomene nalazile u obiteljskim albumima i godišnjim kalendarima s fotografijama, digitalna generacija svoja sjećanja pohranjuje u virtualne oblačiće koji samo jednim klikom mogu nestati. Njima se može činiti kao da im život započinje i staje sa svakim punjenjem baterije, ali važno je održati ravnotežu i znati kako prenijeti istinske vrijednosti, uz život s tehnologijom.
Međutim, baš zbog toga što sve više dolaze digitalne generacije, moramo prihvatiti činjenicu da se takvih alata nećemo riješiti u budućnosti, ali ih moramo naučiti koristiti i poraditi na digitalnoj i medijskoj pismenosti. Educirati djecu o tehnološkim prednostima je izuzetno važno kako bismo ih naučili kritičkom snalaženju u moru informacija, ali i iskorištavanju digitalnog obrazovnog oruđa kojeg je na internetu zaista mnogo. Kao i kod većine stvari, umjerenost je ključna!
Štetnost mobitela za djecu
Pretjerano vrijeme pred ekranima za djecu i mlade, ali i za odrasle, može uzrokovati značajne probleme. Neograničeni i nekontrolirani pristup digitalnoj tehnologiji uzrokovao je kod ljudi velike poteškoće i poremećaje u spavanju, manjak fizičke aktivnosti (što je rezultiralo razvojem bolesti poput dijabetesa, pretilosti itd.), zastoj u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina, pojavu poremećaja poput depresije i anksioznosti, poremećaja u hranjenju itd.
U posljednjih nekoliko godina razvio se i novi pogled i oblik depresije – digitalna depresija. Iako još uvijek zahtijeva dodatna istraživanja i uvrštavanje u stručnu klasifikaciju, jasni su uzroci i simptomi ovog problema. Najčešće se javlja u adolescenciji, a uzrokovan je negativnim osjećajima izazvanim internetskim zlostavljanjem, seksualnim uznemiravanjem i povećanom uporabom droga, a sve to odvija se preko platforme društvenih medija.
Tako je u posljednjih nekoliko godina više od 70 % ljudi prijavilo internetsko nasilje, djeca i mladi su sve češće meta sekstinga (slanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih fotografija i poruka) i sekstorzije (seksualna ucjena u kojoj se seksualne informacije ili slike koriste za iznuđivanje seksualnih usluga i/ili novca od žrtve), a ovisnost o psihoaktivnim supstancama je dosegnula najviše razmjere u posljednjih nekoliko godina.
Blidinje.NET/krenizdravo.dnevnik.hr
