Hercegovina je dio male zemlje velike raznolikosti i njezina, još uvijek do kraja neotkrivena kuhinja, nudi mnoštvo užitaka. Hrana se u Hercegovini priprema polako, u njoj se isto tako lagano i uživa, obavezno uz dobro društvo i razgovor. Danas jela, koja su bila sastavni dio svakodnevne prehrane u Hercegovini, servirana u skromnom drvenom posuđu simboliziraju stari način života.
Ovo područje nalazi se pod direktnim utjecajem Jadranskog mora. Veliki je tu broj sunčanih dana. Mostar ima 2290 sunčanih sati, a južna Hercegovina je još sunčanija te spada u najsunčanije krajeve u Europi. Zbog svega toga vinogradarstvo ovdje ima tisućljetnu tradiciju. O tome svjedoče mnogi povijesni arheološki spomenici još iz rimskog doba na kojima nalazimo uklesane listove vinove loze i grozdova. Prve zapise o hercegovačkim vinima nalazimo u srednjem vijeku u Povelji bosanskog kralja Tvrtka iz 1353. godine, koji kazuje kako je sa svojom pratnjom pio u Suhoj – danas Čitluku, izvrsno hercegovačko vino.
Posebno treba istaknuti zanimljivu neobičnost i jedinstvenu pojavu u svijetu: poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu. Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće s 12% alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga. Ohlađeno na 10°C izvrsno prija uz jela od ribe, jela od pečenog i kuhanog mesa, kao i uz razne nareske i paprikaše.
Najznačajnija tradicionalna jela Hercegovine:
* Pura s kiselinom
* Raštika
* Kiseli kupus i sarma
* Janjetina ispod sača (peke) ili s ražnja
* Japrak i dolma
* Riblji brudet
* Uštipci
* Kuke
* Izljevača
* Starinski žutii kolač
* Meza
Naslovna fotografija: “Hajdučke vrleti” Blidinje
Blidinje.NET
