Padalinama ili oborinama zovu se oblici kondenzirane ili sublimirane vodene pare u zraku koji padaju na Zemljinu površinu ili nastaju na samom tlu (rosa, mraz, inje). Od padalina dobivaju svoju potrebnu vodu čovjek, životinje i biljke pa padaline imaju važnu ulogu u izgledu i društvenom značenju Zemljina prostora. Uzrok nenaseljenosti nekih područja svijeta upravo je nedostatak padalina (pustinje). Izračunato je da debljina sloja padalina koje padnu u toku jedne godine na Zemlju iznosi prosječno oko 1000 mm. Iz te opće količine na kopno padne oko 670mm, a na oceane oko 1140 mm. Međutim u raspodjeli količina padalina na Zemlji dolazi do izrazitih nejednakosti i to na relativno malim udaljenostima. Godišnja količina padalina na Zemlji varira između 0mm do više od 13 000 mm. Izlučena voda koja pada na površinu Zemlje razlikuje se po obliku, po ukupnoj količini, po jačini i vremenu padanja.
Padaline koje se stvaraju na Zemljinoj površini jesu rosa, mraz, inje i poledica, a iz oblaka padaju kiša, snijeg i tuča.
ROSA nastaje brzim ohlađivanjem tla i predmeta na njemu. Vodena para iz zraka neposredno iznad tla kondenzira se, pa se na tlu i izloženom predmetima nakupe sitne kapljice vode, rose. Pri tome temperatura rosišta mora biti iznad 0°C.
MRAZ nastaje u istim uvjetima kao i rosa ako je rosište ispod 0°C. Tada se vodena para sublimira pa se na tlu i predmetima stvaraju ledeni kristali vode. Mraz je štetan za biljke jer mogu promrznuti zbog niskih temperatura.
INJE nastaje za hladnih maglovitih i vjetrovitih dana kada se pothlađene kapljive vode hvataju po predmetima pri čemu se odmah zaleđuju. Pothlađene kapljice su kapljice vode koje ostaju u tekućem stanju, iako su ohlađene ispod 0°C. Takav fenomen pripisuje se napetosti vodene površine i poznato je da pothlađene kapljice mogu ostati u tekućem stanju i pri temperaturi od -40°C. Međutim, čim takve kapljice dodirnu neki čvrsti predmet (ili jedna drugu), odmah se zalede. Tako se na stranama okrenutim vjetru nagomilavaju kristali leda kao bijeli slojevi. Inje je štetna pojava kad se toliko nahvata po granama i grančicama da se lome pod njegovom težinom.
POLEDICA se javlja u hladnijem dijelu godine kad na Zemljinu podlogu, ohlađenu ispod 0°C, padaju pothlađene kapljice kiše koje se odmah zalede. One tada stvore homogeni sloj leda debeo i po nekoliko milimetara. Jaka poledica osobito je opasna u cestovnom prometu. Poledica se u narodu običava zvati LEDENA KIŠA. Ledena spada među najopasnije vremenske pojave jer može izazvati strahovit probleme. Ledena kiša je znak temperaturne inverzije u zraku, kada je u donjem sloju troposfere uz tlo vrlo hladno (ispod 0°C), a iznad struji topli zrak. Oborina koja iz oblaka često pada kao snijeg prolazi kroz sloj toplog zraka, tu se snijeg otapa i pretvara u kišu. Zatim kapljice kiše ulaze u sloj hladnog zraka i kapljice postaju pothlađene, te se lede u dodiru s tlom. Poznati su ekstremni slučajeve kada je ova pojava ledom okovala čitave regije, pa led debeo nekoliko centimetara ili više, pod svojim velikim teretom, ruši stabla, dalekovode i stupove.
KIŠA je glavni izvor vode na Zemljinoj površini. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).
TUČA (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivredu. Danas se koriste razne metode obrane od tuče. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća osobito su bile popularne protugradne rakete koje bi se ispaljivale u olujne oblake. Rakete su bile napunjene kemijskim spojevima koji bi se u oblacima ponašali kao kondenzacijske jezgre, pa bi nastao veći broj manjih zrnaca tuče, samim time bi se šteta smanjila. Ipak, nema pouzdanih dokaza o uspješnosti ove zastarjele metode koja se uglavnom još koristi u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Efikasnija, ali znatno skuplja metoda je «oprašivanja oblaka» specijaliziranim zrakoplovima. Važno je istaknuti da je ipak, najsigurniji način otklanjanja štete nastale zbog tuče i drugih prirodnih pojava osiguranje poljoprivrednih površina, u čemu bi u Hrvatskoj, država morala imati mnogo aktivniju ulogu nego danas.
SNIJEG
Snježni kristali pri nastajanju poprimaju oblik šesterokuta, tj. heksagonalni oblik, no kako se čini svaki od tih kristalića je različit. Temperatura i vlažnost pri kojima nastaju kristali čimbenici su koji odlučuju o osnovnom obliku buduće pahuljice. Donja slika prikazuje vrste kristala koje nastaju na određenim temperaturama zraka.
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu ti kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Ponekad se pomiješa i nekoliko vrsta kristala. Npr. šuplji štapići koji nastaju u zraku hladnijem od -6 Celzijevih stupnjeva (21 stupanj Fahrenheita) mogu se djelomično ili potpuno pretvoriti u tanke pločice u slučaju da padaju kroz sloj zraka koji je topliji od -6°C. Iako većina ljudi snijeg zamišlja kao pravilnu pahuljicu kao što je na gornjoj slici ona zadnja zdesna, snježna pahuljica je zapravo sačinjena od mnogo kristalića koji su se međusobno slijepili. Snježni kristali poprimaju heksagonalni oblik zbog toga što se dva atoma vodika iz jedne molekule vode spajaju s drugim atomima vodika ostalih molekula vode i tako dalje.
VREMENSKE POJAVE
| Naziv | Eng.naziv | Opis |
| kiša | rain | oborina u tekućem stanju ćije kapljice su veće od 0,5 mm u promjeru, brzina padanja je oko 10 m/s, a masa kapljica veća 0,2 grama. |
| kiša koja se smrzava | freezing rain | kiša temperature ispod nule koja pada u tekućem stanju i ledi se na drveću i tlu tako da je sve pokriveno tankim slojem leda |
| poledica | kiša pada po danu, a po noći se mokro tlo zaledi | |
| rosulja | drizzle | oborina u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa |
| izmaglica | oborina u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz magle | |
| rosulja koja se smrzava | oborina temperature ispod nule koja pada u tekućem stanju čije kapljice su manje od 0,5 mm u promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa i lede se na drveću i tlu | |
| rosa | dew | oborina koja se kondenzira na travi i drugim objektima pri tlu |
| bijela rosa | oborina koja se kondenzira na travi i drugim objektima pri tlu te se potom smrzne | |
| snijeg | snow | oborina sastavljena od ledenih kristala koji su većinom razgranati kao pahuljice, pada na temperaturi ispod nule |
| solika | snow pellets | oborina u čvrstom stanju od bijelih i neprozirnih ledenih zrna koja su okrugla ili čunjasta promjera 2 – 5 mm, prethodi snijegu ili pada sa snijegom i kišom pri 0°C, zrna su prhka i drobe se, lako se lome, odskaču kao elastične kuglice, rasprščuju se, šušte dok padaju. |
| zrnati snijeg | snow grains | kada je hladno, pada iz stratusa umjesto rosulje, promjera manjeg od mm, zrna su spljoštena (duguljasta), ne šušti, ne odskače i ne drobi se. |
| ledena zrna | small hail | oborina od prozirnih ili polu-prozirnih ledenih zrnaca, okruglih ili nepravilnih, promjera manjeg od 5 mm, pada ljeti i u toplo doba godine zajedno s kišom |
| tuča | hail | oborina u čvrstom stanju od okruglih ili nepravilnih komadića leda promjera većeg od 5 mm, pada iz velikih grmljavinskih oblaka kada je temperatura iznad 0 u toplo doba godine zajedno s kišom i ledenim zrnima |
| ledene iglice | diamond dust | pada u obliku sitnih ivera i štapića, pločica, iglica ili sitnih kristalića drugih oblika koji su tako lagani da lebde, padaju pri sunčanom vremenu na temperaturi nižoj od -10°C, svjetlucaju u zraku i na tlu. |
| mraz | frost | stvara se na tlu, na predmetima na tlu i na drveću pri temperaturi nižoj od 0°C u obliku sitnih iglica, a na staklu nastaju ruže. Uglavnom nastaje po noći depozicijom vodene pare koja se kasnije ledi |
| inje | rime | oborina koja se hvata na predmete kada preko njih struji hladna magla u kojoj ima štapića ili kristalića leda, nastaje po danu i noći hvatanjem gotovih komadića leda |
| sugradica | ice pellets | pada s kišom i tučom |
| magla | fog | nakupina velikog broja kapljica u prizemnom sloju zraka koje su tako male da lebde i smanjuju horizontalnu vidljivost na manje od 1 km |
| sumaglica | mist | nakupina velikog broja kapljica u prizemnom sloju zraka koje su tako male da lebde i smanjuju horizontalnu vidljivost, ali je vidljivost veća od 1 km |
| ledena magla | magla sastavljena od sitnih ledenih kristala koji su tako sitni da ih ne vidimo ali stvaraju inje na granama i predmetima | |
| niska magla | kada je sloj magle tako tanak da vidimo plavo nebo bez oblaka | |
| magla s injem | magla sastavljena od sitnih kapljica i kristalića leda | |
| snježna vijavica | drifting snow | vjetar koji nosi napadani snijeg |
| niska snježna vijavica | vjetar koji nosi napadani snijeg u sloju nižem od čovjeka | |
| visoka snježna vijavica | vjetar koji nosi napadani snijeg u sloju višem od čovjeka | |
| morski dim | sea smog | kapljice od valovana moru koje vjetar otkida i smanjuje vidljivost |
| pijavica | spout, tuba | vrtlog zraka velike brzine |
| susnježica | sleet | snijeg i kiša |
| grmljavina | thunderstorm | vidi se munja i čuje grmljavina |
| sijevanje, munja | lightning, flash | vidi se iskra, ali ne čuje buka |
| grmljenje | thunderstorm | čuje se buka, ali ne vidi iskra |
| kuglasta munja | Užareni, električno nabijeni prostor plina, svijetli u mraku, može ući u kuću kroz zatvoreni prozor, ispariti kantu vode i slično. | |
| grom | zvuk i bljesak su istovremeni (udar je vrlo blizu) | |
| vatra Sv. Ilije | sa metalnih predmeta na tlu se vidi iskrenje prema nebu, javlja se za suhog vremena, crvena za negativan naboj, a žuta za pozitivan | |
| polarna svjetlost | nastaje zbog ionizacije visokih slojeva atmosfere kada sunčeve zrake prolaze kroz njih. U našim krajevima je crvene boje | |
| halo oko sunca | solar halo | krug oko sunca, crvene boje unutra, a plave izvana |
| halo oko mjeseca | lunar halo | krug oko mjeseca, crvene boje iznutra, a plave izvana |
| korona oko sunca | krug oko sunca, plave boje iznutra, a crvene izvana | |
| korona oko mjeseca | krug oko mjeseca, plave boje iznutra, a crvene izvana | |
| irizacija | svjetlucanje cirocumulusa ili altocumulusa | |
| glorija | na suprotnoj strani od sunca ili mjeseca se nalazi sloj oblaka ili magle na koji se projektira predmet, a oko predmeta se pojave lukovi | |
| duga | rainbow | nastaje u sloju kiše ili oblaka nasuprot sunca ili mjeseca, ne može se vidjeti kada je sunce visoko na nebu, crvena je izvana, a plava iznutra |
| sekundarna duga | nastaje na istoj strani na kojoj su sunce ili mjesec, plava je izvana, a crvena iznutra | |
| tercijalna duga | kao i osnovna duga | |
| biskupski prsten | bischops ring | vidi se oko sunca ili mjeseca u obliku prstena kada je u zraku puno sitnih čestica prašine |
| zrcaljenje | mirror, mirage | zraka sunca koja se odbila od predmeta, odbija se od još neke površine (npr. oblaka ili vručeg tla) |
Ovo je veza izmedju brzine vjetra i snage vjetra (opazenih pojava u okolini):
| Beaufort | naziv | brzina vjetra km/h | opažene karakteristike |
| 0 | tišina | 0 – 1 | dim se diže vertikalno uvis |
| 1 | lahor | 2 – 6 | dim se ne diže vertikalno, ali ga čovjek još uvijek ne osjeti |
| 2 | povjetarac | 7 – 12 | čovjek ga osjeti na goloj koži, listovi trepere |
| 3 | slab vjetar | 13 – 18 | lišće treperi i šušti, lakše zastave se dižu |
| 4 | umjeren vjetar | 19 – 26 | diže lakše predmete s tla, njiše manje grane na drveću |
| 5 | umjereno jak vjetar | 27 – 35 | njiše veće grane i manja stabla, na vodi se stvaraju valovi koji se pjenušaju |
| 6 | jak vjetar | 36 – 44 | zuji na čvrstim predmetima, njiše velike grane |
| 7 | žestok vjetar | 45 – 54 | otežava hodanje, njiše cijelo drveće, valovi se pjene |
| 8 | olujan vjetar | 55 – 65 | pravi štete, kida plodove sa vočaka, lomi grančice s lišćem. |
| 9 | jak olujni vjetar | 66 – 77 | diže krovove, ruši stabla |
| 10 | orkanski vjetar | 78 – 90 | drveće obara i čupa s korijenom |
| 11 | jak orkanski vjetar | 91 – 104 | čupa jače drveće |
| 12 | orkan | > 104 | pustoši kraj |
Blidinje.NET/crometeo.hr
