U posljednjih sedam godina 46 orlova bjelorepana, strogo zaštićene grabljivice, otrovano je zabranjenim pesticidom – karbofuranom. Iako je još prije tri godine Ministarstvo poljoprivrede zabranilo upotrebu i distribuciju ovog pesticida, a nadležne inspekcije pozvale poljoprivrednike i trgovine da predaju preostale zalihe, karbofuran je i dalje jedan od glavnih uzročnika nestajanja zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.
“Ukoliko želite posjedovati i koristiti pesticid karbofuran, moći ćete ga pronaći. To je frapantna činjenica sa kojom se suočavamo. Ne uspijevamo, kao stručna institucija, ući u trag trovačima”, žali se Marko Tucakov iz Zavoda za zaštitu prirode. Iako je u posljednjih sedam godina otrovano 46 orlova, počinitelji ostaju nepoznati. Isto je bilo i u slučaju najvećeg masovnog trovanja orlova bjelorepana prije dvije godine kada je na jednom kvadratnom kilometru pronađeno 11 mrtvih ptica.
“Kad imate slučaj da iz godine u godinu na istoj lokaciji dolazi do slučajeva trovanja, to govori mnogo. A sad, tko je konkretan počinitelj, to je ipak posao pravosudnih organa”, ukazuje Saša Rajkov iz Društva za zaštitu ptica . Kada bi u nekom od tih slučajeva nadležni uspjeli dokazati da je osumnjičeni ubio strogo zaštićenu vrstu, ne samo što bi mu prijetila kazna zatvora do tri godine, već bi morao platiti i odštetu od oko 3.000 eura. Takva presuda, međutim, nikad nije donesena.
“Srbija je zabranila karbofuran 2014. godine kako bi se uskladila sa europskim zakonodavstvom koje je to učinilo još šest godina ranije. SAD je zabranio taj pesticid još 70-ih godina prošlog stoljeća. Kada je donijelo ovu odluku, Ministarstvo poljoprivrede zabranilo je u potpunosti distribuciju i upotrebu ovog pesticida. Međutim, dvije godine kasnije, problem ni izdaleka nije riješen”, javila je Al Jazeerina reporterka Jelena Glušac.
Crno tržište pesticida i neprijavljene zalihe i dalje su glavni uzrok nestanka zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.
“Otprilike 50 mladih orlova bjelorepana napusti gnijezdo u Srbiji, ali svega pet do 10 preživi do prve zime. Da bi bili spolno zreli i nastavili razmnožavanje treba im pet godina, tako da je ova situacija vrlo vrlo zabrinjavajuća. Ukratko, izgubimo sve naše jedinke i ono što se gnjezdi i dolazi kod nas dolazi iz drugih država. Zahvaljujući njihovim uspješnim sistemima zaštite bioraznolikosti, bjelorepana još uvijek imamo. Toga treba biti svjestan”, objašnjava Tucakov.
U posljednjih 100 godina Srbija je, neodgovornim ponašanjem čovjeka, izgubila 16 zaštićenih vrsta ptica. Procjene su da ih je još najmanje toliko na granici izumiranja.
Izvor: croenergo.eu
