Voda je jedan od glavnih uzroka građevinskih oštećenja, a kako objekt efikasno zaštiti od vlage, savjetujemo u nastavku.
Stvaranje vlage u prostoru – kupanjem, kuhanjem, pranjem i sušenjem rublja, sasvim je uobičajeno. Vlagu izazivaju i pospješuju i drugi elementi poput loše hidroizolacije objekta te sanacijskih pogrešaka, a ozbiljni problemi nastaju kad građevinski materijali ostanu konstantno vlažni.
vlaga_2Vlaga u građevinskim elementima smanjuje toplinsku izolaciju, a njeno trajno djelovanje može oštetiti strukturu, stoga je sprječavanje koncentracije vlage u prostoru od iznimne važnosti. Razlikujemo vlagu koja nastaje na unutrašnjim te vanjskim zidovima, kao i takozvanu građevinsku vlagu koja se akumulira u samom građevnom materijalu.
Razloga za nastanak vlage u objektu je mnogo – od oštećenih zidova i krova, pukotina u cijevima za grijanje i vodovodnim cijevima do podne vlage i začepljenog žlijebnog odvoda. Tomu se mogu pribrojiti i nedovoljna izolacija objekta, greške pri projektiranju i sanaciji, kao i građevinska vlaga te prodiruća voda izvana.
Glavni znakovi rastuće vlažnosti u zgradi su izrazito hladne površine zidova, neugodan miris vlage, opadanje žbuke te izbijanje plijesni. Kako bismo postigli dobru klimu u prostoru i spriječili oštećenja, potrebno je osigurati dobro prozračivanje otvaranjem prozora ili mehaničko provjetravanje i odzračivanje, kojim se prekomjerna vlaga izvodi iz objekta.
Ipak, trajnu zaštitu od vlage nudi samo adekvatno izvedena i sveobuhvatna izolacija zidova i krova uključujući i odgovarajuće prozore i vrata. No, mogu se poduzeti neke mjere predostrožnosti, a to je već spomenuto provjetravanje, posebice nakon kupanja i kuhanja, kad se i kondenzira najviše vlage u prostoru. Kod podrumskih prostora situacija je obratna – pri višim temperaturama, prozori i vrata moraju ostati zatvoreni, jer bi se u suprotnom topli zrak kondenzirao na hladnim zidovima.
Emisiju vlage moguće je smanjiti ako izbjegavate sušenje rublja u interijeru, a između namještaja i zidova trebalo bi ostaviti barem 5 centimetara prostora. Tijekom hladnih jesenjih i zimskih mjeseci, sve prostorije ravnomjerno zagrijavajte, a temperaturna razlika između pojedinih soba ne smije biti veća od 5 °C. Vlagu je moguće ukloniti i strojnim isušivanjem, kojim se postižu dobri mikroklimatski uvjeti u prostoru.
Blidinje.NET/dom2.hr