Ciklame obitavaju u mediteranskoj regiji od Španjolske do Irana, te u Sjeveroistočnoj Africi, u oblastima poput Somalije. One su višegodišnje travnate biljke s površinskim ili podzemnim gomoljem promjera 4–12 cm. Listaju u kasnoj zimi, a cvjetaju u proljeće.
Iz gomolja izrastaju listovi i cvjetovi na stabljikama, svaki list i cvijet na zasebnoj. Stabljike listova i cvjetova su iste, a jedina razlika je u visini. Listovi rastu na stabljikama visine 6–9 cm. Dugački su 2–10 cm i široki 2–7 cm i obično išarani blijedom srebrnom oznakom u obliku potkove po sredini. Listovi su većinom okrugli i rascijepljeni na jednom dijelu. Čest kultivar dostupan u dućanima ima listove u obliku srca s urezanim rubovima.
Stapke cvjetova dosežu do sredine kruga listova. Stapka cvijeta naraste do 12 cm u visinu. Na vrhu je savijena prema dolje pod kutem od 150 do 180 stupnjeva. Na vrhu stabljike je pupoljak. Različiti kultivari daju cvjetove s četiri ili pet latica. Latice su obično okrenute prema nazad 90° do 180° iznad cvjetnog pupoljka i variraju od bijelih i ružičastih, pa do crveno-ljubičastih, dok su najčešće jarko ružičaste. Plod je kapsula sastavljena od 5 komora promjera 1 do 2 cm, s nekoliko ljepljivih sjemenki promjera od 2 mm. Prirodna štetočina sjemenki su mravi, koji jedu ljepljivi dio i onda odbacuju sjemenke.
Ciklame obično rastu u suhim šumama gdje su barem djelomično zaštićene od intenzivne sunčeve svjetlosti. Tolerancija na mraz varira od vrste do vrste. Najotpornije (C. hederifolium) mogu izdržati temperature od -15 °C ili -30 °C ako su prekrivene snijegom. Ostale, poput C. somalense iz jugoistočne Somalije, nisu tolerantne na mraz. Zbog klimatskih su promjena mnoge vrste ugrožene, a mnoge su već i izumrle.
Od petnaest vrsta ciklama u flori Hrvatske, samo tri su se tu našle prirodnim putem, Šumska ciklama, Primorska ciklama i Napuljska ciklama. Prve dvije vrste rastu u Istri, a treća Napuljska ciklama u primorju Hrvatske, dosta južnije od Šumske i Primorske ciklame.
Zanimljivo je da je ciklama nacionalni cvijet Izraela i Cipra.
Blidinje.NET/ludens.media
