Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara – tragediju golemih razmjera, koja se u studenom 1991. dogodila na krajnjem istoku Hrvatske.
Vukovar, grad heroj, pod opsadom 87 dana
Studeni je za Vukovarce najteži mjesec jer ih vraća u ratnu 1991. godinu i podsjeća na bol, gubitke, stradavanja. Tijekom tromjesečnih napada grad heroj branjen je nadljudskim naporima. U čast žrtvi Vukovara diljem Hrvatske pale se svijeće na ulicama koje nose njegovo ime. Na vukovarskom Memorijalnom groblju položene su ruže. Grad heroj i njegovi stanovnici prije 30 godina proživljavali su najteže trenutke. Opsada Vukovara, tijekom koje je na grad dnevno padalo više od 10.000 granata, trajala je 87 dana. U obrani je poginulo 1770 hrvatskih branitelja i civila, a za 386 osoba još se traga. Oko 2800 Vukovaraca završilo je u logorima.
Vojni napad na Vukovar počeo je 24. kolovoza 1991. godine. Branitelji su uzvratili i pogodili jedan avion. Odmazda za taj pogodak bilo je granatiranje Borova Naselja cijelu noć. Nakon toga jugoarmija i četnici zauzimaju cestu prema Vinkovcima i počinje blokada Vukovara.
Vukovar je bio izložen teškom bombardiranju sa zemlje i iz zraka. Napadi su trajali dan i noć. Nada da će neprijatelj barem bolnicu poštedjeti razaranja pokazala se uzaludnom. Ona postaje njihova glavna meta.
Iako nemaju ni struje ni vode, Vukovarci nadljudskim naporima brane svoj grad. Među njima je i Francuz Jean Michel Nicolier – rame uz rame s hrvatskim suborcima.
Program Hrvatskog Radio Vukovara i čovjek koji će postati njegov simbol Siniša Glavašević hrabre sve koji bi posustali.
Od sredine listopada grad je u potpunom okruženju. Agresor zatvara i zadnju cestu opskrbe. Branitelji više nemaju čime braniti grad. Iz podruma razrušenih kuća izlaze civili – starci, žene, djeca. Vukovar je potpuno razoren. Kolone ljudi protjerane su iz svoga rodnog grada. Velik dio njih mučen je i ubijen. Od nekadašnje lijepe i bogate metropole istočne Slavonije ostale su ruševine, pustoš i tuga.
Napad na Škabrnju 1991.
Bio je ponedjeljak, 18. studenoga 1991., kada su oko 7.30 ujutro pripadnici srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovima i pješaštvom 9. Kninskog korpusa JNA na čelu s Ratkom Mladićem, počeli krvavi pohod na Škabrnju.
Tog kobnog dana ubijeno je 43 mještana, među kojima je bilo 15 branitelja. Ratko Mladić i 9. Kninski korpus upravo su na Škabrnji ispekli zanat za daljnje pohode diljem Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.
Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.
Blidinje.NET
